Inačica od 15. travnja 2013. u 04:39 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q10975874 na Wikidati ← Starija izmjena		Inačica od 29. listopada 2013. u 00:44 uredi ukloni ovu izmjenu 185.18.63.18 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Condura croatica.JPG\|mini\|250px\|Condura croatica (replika)]] Godine [[1966]]. na ulazu u [[nin]]sku luku slučajno su pronađeni ostaci dvaju [[brod]]ova, koji su [[1974]]. izvađeni i preneseni u [[Zadar]] gdje je započela ~~njihova~~njihovo ~~deslanizacija~~odslanjivanje, konzervacija i restauracija. Metodom [[radiokarbonska datacija\|radiokarbonske datacije]] pomoću ugljika [[C 14]], datirano je da su brodovi plovili krajem [[11. stoljeće\|XI. st.]] i početkom [[12. stoljeće\|XII. st.]]. Pretpostavlja se da odgovaraju [[kondura]]ma koje car [[Konstantin Porfirogenet]] spominje kada govori o [[srednjovjekovna hrvatska država\|starohrvatskoj]] ratnoj mornarici. Ovo je i jedan razlog zasto su pronađeni brodovi nazvani Condura Croatica. Brodovi su dužine 7-8 metara, rađeni klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. Nemaju kobilicu, već se na krmi i pramcu nalaze ojačanja u obliku krmene i pramčane statve. Umjesto kobilice na kondurama se nalaze dvije gredice koje teku paralelno s dnom broda, a spojene su izvana na rebra preko oplate. Funkcija ovih gredica može se pretpostaviti na temelju konstrukcije broda odn. njegove krme, koja je jako plitka i slična krmi [[stara Grčka\|grčkih brodova]]. Plitkoća krme i te dvije paralelne gredice dokaz su izvlačenja kondura krmom na kopno kada nisu bile u uporabi. Tako su u svako vrijeme bile spremne za pokret u slučaju potrebe. Brodovi po svom obliku spadaju u uske brodove, te su se koristili kao brze veslarice, a u slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro i tada se funkcija paralelnih gredica na dnu mijenja i one postaju stablilizatori broda.

Kondura: razlika između inačica