Giacomo Scotti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nedostajao je podatak da je g. Scotti član, između ostaloga, i HDP-a (Hrvatskog društva pisaca) - dodano. |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 15:
== Životopis ==
Tijekom [[jugokomunizam|jugoslavenskog komunizma]] djelima na talijanskom jeziku "Kragujevac, strijeljani grad" "Tito, čovjek koji je rekao ne Staljinu", "Tito od seljaka do vođe Trećeg svijeta" i "Ustaše između 'fascija' i svastike". 1967. godine istupio je iz tadašnjeg [[Društvo hrvatskih književnika|Društva književnika Hrvatske]], jer se nje slagao sa [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]], i postao članom [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]]. Prema Hrvatima više puta pokazao se zlobno prekritičan, a Srbe je doživljavao kao neku vrstu više jugoslavenske rase.<ref>[http://www.hkv.hr/hrvatski-list/13564-giacomo-scotti-hrvatski-odlicnik-koji-je-objavio-laz-o-60-000-srpskih-civilnih-zrtava-oluje.html]</ref> Zbog toga su mu dali uređivati časopis Stražilovo kojem je dugo godina bio urednik.
Kao građanin svojih dvaju zavičaja, od 1986. godine Giacomo Scotti živi i stvara između Italije i Hrvatske. Kao pripovjedač, pjesnik i esejist napisao je i objavio na [[talijanski jezik|talijanskom]] i [[hrvatski jezik|hrvatskom]] jeziku preko 100 djela (romana, zbirki novela i kratkih proza, pjesničkih knjiga, priča za djecu te eseja iz oblasti etnografije i povijesti). Većina djela mu je prevedena na 12 europskih jezika. Za svoju je bogatu književnu djelatnost dobio brojna domaća i inozemna priznanja.
Redak 28:
Aktivan je u mirotvornim europskim pokretima.
==
Scotti navodi da je [[Operacija Oluja]] zločinački poduhvat i označava ju kao nebrisivu mrlju Domovinskog rata i hrvatsku sramotu koja se ničim ne da oprati.<ref name="Dnevni list">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/rusenje_mita_o_domovinskom_ratu.14.html?news_id=214245]</ref> Knjiga po žestini i dubini hrvatofobije i srboljublja nema ravna ni sa srbijanske strane Drine. Sramotno po grad Rijeku, u Rijeci su mu dali 2008. godine nagradu za životno djelo za 'uspostavljanje kulturnih veza i prijateljstva između Italije i Hrvatske'. 'Prijateljstvo' s velikom i moćnom susjednom Italijom, uspostavljao je pored ostalog višestruko ponavljanom tvrdnjom o '60.000 masakriranih (srpskih) civila' u tzv. Krajini, uvećavši broj stvarno ubijenih srpskih civila - od 116, koliko tvrdi [[Human Rights Watch]], do 1205, prema srpskim izvorima, što znači da je preuvećao 50, odnosno 500 puta, što znači da je 50 puta više ocrnio Hrvatsku nego njen ratni neprijatelj koji je želio zatrti Hrvatsku.[http://www.hkv.hr/hrvatski-list/13564-giacomo-scotti-hrvatski-odlicnik-koji-je-objavio-laz-o-60-000-srpskih-civilnih-zrtava-oluje.html]▼
▲Scotti navodi da je [[Operacija Oluja]] zločinački poduhvat i označava ju kao nebrisivu mrlju Domovinskog rata i hrvatsku sramotu koja se ničim ne da oprati.<ref name="Dnevni list">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/rusenje_mita_o_domovinskom_ratu.14.html?news_id=214245]</ref> Knjiga po žestini i dubini hrvatofobije i srboljublja nema ravna ni sa srbijanske strane Drine. Sramotno po grad Rijeku, u Rijeci su mu dali 2008. godine nagradu za životno djelo za 'uspostavljanje kulturnih veza i prijateljstva između Italije i Hrvatske'. 'Prijateljstvo' s velikom i moćnom susjednom Italijom, uspostavljao je pored ostalog višestruko ponavljanom tvrdnjom o '60.000 masakriranih (srpskih) civila' u tzv. Krajini, uvećavši broj stvarno ubijenih srpskih civila - od 116, koliko tvrdi [[Human Rights Watch]], do 1205, prema srpskim izvorima, što znači da je preuvećao 50, odnosno 500 puta, što znači da je 50 puta više ocrnio Hrvatsku nego njen ratni neprijatelj koji je želio zatrti Hrvatsku.<ref>[http://www.hkv.hr/hrvatski-list/13564-giacomo-scotti-hrvatski-odlicnik-koji-je-objavio-laz-o-60-000-srpskih-civilnih-zrtava-oluje.html]</ref>
U svojoj knjizi [[Hrvatska, operacja Oluja : "oslobađanje" Krajine i etničko čišćenje Srba]] koja je objavljena 1996. godine na talijanskom jeziku i koju su objavili kao suizdavači beogradsko „Otkrovenje“ i [[Srpsko narodno vijeće]] (SNV) iz [[Zagreb]]a (predgovorom od [[Žarko Puhovski|Žarka Puhovskog]]) <ref name="Worldcat">[http://www.worldcat.org/title/hrvatska-operacja-oluja-oslobaanje-krajine-i-etnicko-ciscenje-srba/oclc/785897138)]</ref> <ref name="Politika">[http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Sacuvano-secanje-na-precutane-zlocine.lt.html]</ref> Scotti navodi primjerice da
| |||