Razlika između inačica stranice »Endokrine žlijezde«

Po svoj kemijskoj prirodi, hormoni se dijele na dvije skupine: [[Steroid|steroidni]] (kao npr. spolni hormoni ili kortizol) i [[peptid]]ni hormoni (kao [[inzulin]] ili [[hipofiza]]rni hormoni). Kemijska priroda hormona određuje i način djelovanja na ciljanu stanicu. Steroidni su hormoni [[Hidrofoban|hidrofobni]], sposobni su stoga prolaziti kroz [[Stanična membrana|staničnu membranu]] i vezati se na receptore unutar [[Citoplazma|citoplazme]]. [[Peptid]]ni pak hormoni imaju svoje receptore na samoj [[Stanična membrana|staničnoj membrani]] na površini stanice. Veza peptidni hormon-receptor aktivira lančani niz staničnih reakcija koje mijenjaju metabolizam same stanice. Ovaj se proces zove prijenos ili [[transdukcija signala]].
 
Za razliku od [[egzokrineEgzokrine žlijezde|egzokrinih žlijezda]],[[egzokrinihEpitelno žlijezdatkivo| epitel]] endokrinih žlijezda ne formira adenomere i sekrecijske kanale, već se organizira u skupine okružene razvijenim sustavom [[kapilara]].
 
Endokrine žlijezde možemo podijeliti na dvije skupine:
*'''višestanične žlijezde''' - koje se pak dijele na folikularne i kordonalne žlijezde.
 
Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je [[štitna žlijezda]], čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva [[koloid]]. Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze [[Kapilara|kapilare]]. Primjer ovakvih žlijezda su [[Langerhansovi otočići]] u [[Gušterača|gušterači]].
Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze [[Kapilara|kapilare]]. Primjer ovakvih žlijezda su [[Langerhansovi otočići]] u [[Gušterača|gušterači]].