Inačica od 11. ožujka 2013. u 03:10 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: brisanje 39 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q191764 na Wikidati ← Starija izmjena		Inačica od 17. studenoga 2013. u 21:30 uredi ukloni ovu izmjenu Štaki000 (razgovor \| doprinosi) 322 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:CPKbanner.svg\|mini\|200px\|Zastava Komunističke partije ~~Kampučije~~Kampućije]] '''Crveni Kmeri''' ([[kmerski]]: ''Kmae Krɑhɑɑm'') su izrazito okrutna [[komunisti]]čka organizacija koja je vladala [[Kambodža\|Kambodžom]] od [[1975]]. do [[1979]]. godine. Vođa im je bio [[Pol Pot]]. Izraz predstavlja prijevod [[francuski\|francuskog]] izraza "Khmer Rouge," - "Crveni [[Kmeri]]" - prvi put korištenog od strane kambodžanskog državnog poglavara [[Norodom Sihanouk\|Norodoma Sihanouka]] i kasnije preuzetog od svih drugih jezika. On se koristio za niz [[komunizam\|komunističkih]] partija u Kambodži koji su evoluirali u ''Komunističku partiju Kampučije'' (''CPK'') a kasnije u ''Partiju Demokratske Kampučije''. Organizacija je također poznata pod nazivima ''Kmerska komunistička partija'' i ''Nacionalna armija Demokratske Kampučije''. Crveni Kmeri su tijekom svoje vladavine izvršili stravične zločine nad stanovnicima Kambodže pokušavajući ostvariti suludu agrarnu reformu i ~~[[Marksizam\|marksističku]]~~etnički ~~utopiju,~~čistu ~~pri~~kmersku ~~čemu su pobili milijun i pol ljudi~~državu<ref>libcom.org ~~Najpoznatiji zločini dogodili su se na~~- [~~[polja~~http://libcom.org/library/%E2%80%9Cif-we-have-rice-we-can-have-everything%E2%80%9D-%EF%BB%BF%EF%BB%BF-critique-khmer-rouge-ideology-practice ~~smrti\|poljima~~"If ~~smrti]].~~we Zahave ~~njihova režima~~rice, ~~Kambodža~~we jecan ~~preimenovana~~have ~~u Kampućiju.~~everything"] </ref>, pri čemu su pobili oko milijun i pol ljudi. Najpoznatiji zločini dogodili su se na [[polja smrti\|poljima smrti]]. Za njihova režima, Kambodža je preimenovana u [[Demokratska Kampućija\|Demokratsku Kampućiju]]. Vodstvo Crvenih Kmera je ubrzo po završetku [[Vijetnamski rat\|Vijetnamskog rata]] započelo s anti-vijetnamskom kampanjom, uperenom protiv etničkih [[Vijetnamci\|Vijetnamaca]] unutar Kampućije i vijetnamske države koju se smatralo imperijalističkom silom. Nakon nekoliko godina graničnih sukoba između [[Revolucionarna armija Kampućije\|Revolucionarne armije Kampućije]], oružanog krila Crvenih Kmera, i [[Vijetnamska narodna armija\|Vijetnamske narodne armije]], Vijetnam je brzom vojnom operacijom srušio Pol Potov režim [[1979.]] godine. ~~Sukob se prelio u susjedne zemlje, a jedan ogranak Crvenih kmera je uz pomoć [[vijetnam]]skih vojnika srušio Pola Pota [[1979]].~~ Od [[1990.]] godine je dopušteno biti pripadnik [[islam\|islama]], [[budizam\|budizma]] i [[kršćanstvo\|kršćanstva]]. Line 12 ⟶ 13: ==Povijest== [[Datoteka:Choeung Ek commemorative stupa filled with skulls.jpg\|mini~~\|200px~~\|Komemorativna [[stupa]] ispunjena lubanjama stradalih u "Poljima smrti". Choeung Ek, Kambodža.\|295x295px]] [[File:Khmer rouge clothing.jpg\|thumb\|185x185px\|Standardna uniforma Crvenih Kmera]] [[Datoteka:Hài cốt.jpg\|mini\|200px\|Lubanje stradalih u kambodžanskim Poljima smrti; općina Tịnh Biên, pokrajina An Giang.]]▼ Iako Crveni Kmeri vode podrijetlo od [[Kambodžanska narodna revolucionarna partija\|Kambodžanske narodne revolucionarne partije]], osnovane kao ogranak [[Indokineska komunistička partija\|Indokineske komunističke partije]], ona se kao poseban pokret izdvojila tek 1960-ih kada je na njeno čelo došla grupa [[Pariz\|pariških]] studenata na čelu s [[Pol Pot]]om. Godine [[1968.]] započeli su oružani ustanak protiv Sihanoukovog režima, a nakon [[Lon Nol]]ovog puča [[1970.]] podržavali Sihanoukovu vladu u izbjeglištvu, te vodili gerilsku kampanju kao dio šireg [[vijetnamski rat\|vijetnamskog rata]]. [[17. travnja]] [[1975.]] su Crveni Kmeri konačno ostvarili pobjedu u ratu, ušli u [[Phnom Penh]] i preuzeli vlast u Kambodži. Vladavina Crvenih Kmera nad Kambodžom, kojoj su promijenili ime u [[Demokratska Kampučija]], ostala je zabilježena kao jedan od najradikalnijih društvenih prevrata u povijesti~~, a mnogi [[antikomunizam\|antikomunistički]] povijesničari drže da je predstavljala, do danas, najdosljedniju primjenu komunističkih , odnosno marksističkih ideja u praksi~~. Nedugo nakon dolaska na vlast, Demokratska Kampučija je službeno ukinula [[novac]], [[banke]], [[privatno vlasništvo]], zabranila ispovijedanje [[religija\|religije]], zatvorila sve bolnice i škole, te gotovo cjelokupno stanovništvo kambodžanskih gradova protjerala na selo gdje su bili prisiljeni raditi u kolektivnim poljoprivrednim komunama. Svatko tko se opirao toj politici bio je proglašen neprijateljem poretka i likvidiran. Osim stare aristokracije i društvene elite, na posebnoj meti režima su bili [[intelektualci]] koji su se držali "uprljanim" zapadnom kulturom, a samim time i [[reakcija (politika)\|reakcionarnom]] buržoaskom ideologijom. Režim Crvenih Kmera je također počeo vršiti brutalno etničko čišćenje nad manjinama kao što su [[Kinezi]] i [[Vijetnamci]]. Računa se da je za četiri godine vlasti Crvenih Kmera, što zbog fizičkih likvidacija, što zbog posljedica gladi i bolesti, stradalo 20-40 % stanovnika Kambodže. Režim je s vremenom postajao sve paranoičniji i u strahu od unutrašnjeg puča, a to se odrazilo i na odnose s bivšim saveznikom [[Vijetnam]]om. Krajem 1978. Pol Pot je započeo tzv. [[treći indokineski rat]] s ciljem da oslobodi nekada kmerska područja svog istočnog susjeda. Usprkos [[NR Kina\|kineskoj]] podršci, Vijetnamci su lako porazili Crvene Kmere i ušli u Pnohm Penh [[7. siječnja]] [[1979.]] Dio Crvenih Kmera se tada priklonio Vijetnamcima i, formirao vladu s [[Hun Sen]]om na čelu i proglasio [[Narodnu Republiku Kampućiju]]. Crveni Kmeri su tada prisiljeni ponovno djelovati kao gerilska paravojna formacija s bazama u neprohodnim džunglama na granici s [[Tajland]]om. Nakon određenog vremena, pod parolom borbe protiv vijetnamskog okupatora, sklopili su privremeni savez s antikomunističkom organizacijom KPNLF, kao i Sihanoukovim rojalistima iz organizacije ANS. Međutim, ni uz tako dobijenu američku i zapadnu podršku nisu bili u stanju svrgnuti Hun Sena sve do završetka [[hladni rat\|hladnog rata]]. Usprkos vojnom porazu i genocidu, Crveni Kmeri su još godinama po gubitku vlasti u Kambodži držali kambodžansko mjesto u [[Opća skupština Ujedinjenih naroda\|Općoj skupštini UN-a]], uz podršku SAD-a i Kine. Građanski rat u Kambodži završen je [[1991.]] godine mirovnim sporazumom temeljem kojeg su trebali biti održani demokratski izbori na kojima bi sudjelovali i Crveni Kmeri. Međutim, Crveni Kmeri su godinu dana kasnije odbili prihvatiti njihove rezultate te ponovno započeli gerilsku borbu. Nakon četiri godine polovica Crvenih Kmera je pristala na vladinu amnestiju. Među preostalim Crvenim Kmerima započela je krvava frakcijska borba, završena uhi'enjem Pol Pota koji je preminuo u zatočeništvu godinu dana kasnije. Posljednji vođe Crvenih Kmera predali su se u prosincu [[1999.]] godine i organizacija je tada prestala postojati. Dio vođa danas čeka suđenje zbog sudjelovanja u [[genocid]]u 1970-ih.▼ ▲[[Datoteka:Hài cốt.jpg\|mini~~\|200px~~\|Lubanje stradalih u kambodžanskim Poljima smrti; općina Tịnh Biên, pokrajina An Giang.\|196x196px]] ▲Građanski rat u Kambodži završen je [[1991.]] godine mirovnim sporazumom temeljem kojeg su trebali biti održani demokratski izbori na kojima bi sudjelovali i Crveni Kmeri. Međutim, Crveni Kmeri su godinu dana kasnije odbili prihvatiti njihove rezultate te ponovno započeli gerilsku borbu. Nakon četiri godine polovica Crvenih Kmera je pristala na vladinu amnestiju. Među preostalim Crvenim Kmerima započela je krvava frakcijska borba, završena ~~uhi'enjem~~uhićenjem Pol Pota koji je preminuo u zatočeništvu godinu dana kasnije. Posljednji vođe Crvenih Kmera predali su se u prosincu [[1999.]] godine i organizacija je tada prestala postojati. Dio vođa danas čeka suđenje zbog sudjelovanja u [[genocid]]u 1970-ih. ==Polja smrti== Line 28 ⟶ 31: '''Polja smrti''' su lokacije u Kambodži gdje je veliki broj ljudi ubijen i sahranjen za vrijeme režima Crvenih Kmera. Tu je pogubljeno najmanje 200,000 ljudi<ref>Chandler, David. "Polja smrti", digitalna arhiva preživjelih kambodžanskog holokausta. [http://www.cybercambodia.com/dachs/killing/killingfields.html]</ref> (dok se procjenjuje da je ukupan broj mrtvih kao posljedica politike Crvenih Kmera, uključujući bolesti i izgladnjenost, od 1.4 do 2.2 milijuna od ukupne kambodžanske populacije od 7 milijuna).<ref>Informacija od "Peace Pledge Union" -- Razgovori o genocidima -- Kambodža 1975. -- [http://www.ppu.org.uk/genocide/g_cambodia1.html Genocid.]</ref> ''Polja smrti'' je naziv istoimenog [[Velika Britanija\|britanskog]] cjelovečernjeg [[film]]a iz [[1984.]]) o režimu Crvenih Kmera u Kambodži. Film se temelji na iskustvima triju novinara: [[Dith Pran\|Ditha Prana]], Kambodžijca, [[Sydney Schanberg\|Sydneya Schanberga]], Amerikanca i [[Jon Swain\|Joana Swaina]], novinara iz Velike Britanije. Film, kojeg je režirao [[Roland Joffé]], osvojio je tri [[oskar]]a, a u njemu glume [[Sam Waterston]] kao Schanberg, [[Haing S. Ngor]] kao [[Dith Pran]], [[Julian Sands]] kao [[Jon Swain]] i [[John Malkovich]] kao [[Al Rockoff]]. Prilagodbu scenarija napisao je [[Bruce Robinson]], a glazbu za film napisao je [[Mike Oldfield]].<ref>http://www.imdb.com/title/tt0087553/?ref_=nv_sr_1</ref> ~~==Bilješke==~~ ~~{{izvori}}~~ ==Izvori== <references /> ==Vanjske poveznice== {{commons\|Khmer Rouge\|Khmer Rouge}}

Crveni Kmeri: razlika između inačica