'''Jezično čistunstvo''' ili '''Jezičnijezični purizam''' (iz [[Latinski jezik|latinskog]] ''purus'' čisto) opisuje nastojanja da se u [[jezik]]u umjesto [[Tuđice|tuđica]] i [[Posuđenice|posuđenica]] rabe izrazi koji su stvoreni iz vlastitog jezika ili [[novotvorenice]]. Opisuje čistoću nacionalnog jezika i književnih djela i uz nastojanja ograničavanja utjecaja drugih jezika na vlastiti. U brojnim državama postoje [[zakon o zaštiti jezika|zakoni o zaštiti jezika]].
== Primjeri za institucije ==
Redak 8:
== Jezični purizam u europskoj povijesti ==
Prvi se put pojavio u klasično [[antika|antičko doba]] kod govornika [[Ciceron]]a ili [[Seneca|Seneke]]. U literaturi se purističke tendencijesklonosti javljaju još u doba [[barok]]a, kada je purizam bio simbol [[domoljublje|domoljublja]] (npr. [[Jan Václav Rosa]]). U [[Njemačka|Njemačkoj]] su ti napori nastali u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] kao reakcija na penetracijeprodor [[Francuski jezik|Francuskogfrancuskog jezika]] koji je tada bio u [[moda|modi]]. U [[Španjolska|Španjolskoj]] purizam je bio istaknut u [[18. stoljeće|18. stoljeću]], kada su lokalni [[jezikoslovlje|jezikoslovci]] pokušali spriječiti široko prihvaćanje francuskih književnih oblika i okusa (tzv. [[afrancesamiento]]).
Dok je Hrvatska bila u sastavu [[totalitarizam|totalitarne]] Kraljevine Jugoslavije i potom totalitarne [[SFRJ]] zatiranje [[sloboda govora|slobode govora]] reflektiraloodrazilo se i u zatiranju uporabe [[Hrvatski jezik|hrvatskog književnog jezika]] u javnim glasilima. Jezični model [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] u jugoslavenskoj višenacionalnoj jezičnoj zajednici ostvariti kao državni jezik nasilnim združivanjem hrvatskoga, srpskoga i slovenskoga jezika"<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=71235 [[Ljudevit Jonke]] "Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Vol.54 No.4 Listopad 2007."]</ref>.
== Jezično čistunstvo u hrvatskome jeziku ==
Zahvaljujući jezičnom čistunstvu, hrvatski se jezik leksički obogatio. [[Posuđenice]] je prilagodio fonološki. U prvi plan dolaze pozitivne strane purizma<ref>[http://suvlin.ffzg.hr/index.php/suvlin/article/view/557 "Suvremena lingvistika, Svezak 34, Br. 65 (2008)"]</ref>. Novojugoslavenski se [[Povijest srpskohrvatskog jezika|jezični unitarizam]] se i dalje iz [[politika|političkih]] razloga protivi zalaganju za afirmaciju [[Hrvatski jezik|Hrvatskoghrvatskog jezika]].
