Kisele kiše: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 21:
Ugljikov dioksid spada u plinove koji onečišćuju atmosferu i na taj način utječu na promjenu [[klima|klime]]. Pripada takozvanim [[staklenički plinovi|stakleničnim plinovima]], odnosno plinovima koji izazivaju pojavu staklenika. Učinak djelovanja stakleničnih plinova u slojevima atmosfere je da se površina [[Zemlja (planet)|Zemlje]] neprirodno zagrijava. Promjene osjećamo svi, na svakom dijelu planeta. Kako smanjiti količinu [[ugljikov dioksid|ugljičnog dioksida]] u atmosferi koji nastaje izgaranjem [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] (ugljena i nafte) pitanje je koje se već duže vrijeme postavlja pred [[znanost]] i [[politika|politiku]], ali i pred sve stanovnike Zemlje. Međunarodne konvencije također ograničavanju emisiju [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] u atmosferu.
Proces kako iz ugljičnog-dioksida u reakciji s vodom nastaje ugljična kiselina (H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>):Mnoge zemlje pokušavaju smanjiti emisiju sumpornih, dušičnih i ugljičnih oksida u atmosferu. Najčešće se primjenjuje ugradnja automobilskih katalizatora i "čisto" spaljivanje fosilnih goriva. "Čisto" spaljivanje fosilnih goriva koriste elektroenergetski objekti u Švedskoj, a rezultat je smanjenje ispuštanja sumpora u atmosferu za 80%. U Njemačkoj se u sumporni dim unosi vapnenac i kao rezultat nastaje gips, koji se koristi u cestogradnji. Autokatalizatori nam pomažu u naporimada se smanje emisije plinova uzročnika kiselih kiša u atmosferu. Poznato je da vozila s ugrađenim katalizatoroma ispuštaju u atmosferu i do 90% manje opasnih plinova od onih bez katalizatora, no potrebno je reći da kod njih dolazi do ispuštanja teških metala (platina, paladij, rodij) u zrak. Svaki autokatalizator u sebi sadrži oko 3 g platine koja se dobiva iz rudnika po čitavom svijetu. Zbog toga što se platina također u zemljinoj kori ne javlja u čistom obliku već u obliku spojeva, potrebno je vršiti proces izdvajanja platine iz rudače. Na primjer, tvornica platine u Norilsku (Rusija) ispusti u atmosferu toliku količinu SO2 koja je približno jednaka 1/4 zapremnine ispušnih plinova koju eliminiraju katalizatori proizvedeni u toj tvornici. Ipak, budućnost autokatalizatora vidimo u njihovom recikliranju, tj. ponovnom korištenju platine iz starih katalizatora u izgradnji novih. Zbog toga što je prirodni proces obnavljanja rijeka i jezera vrlo polagan, smišljena je metoda dodavanja vapnenca u kiselu vodu da se podigne pH razina. Metoda se najviše koristi u Norveškoj i Švedskoj, ali ne i šire jer je to vrlo skupa metoda i potrebno ju je ponavljati relativno često da pH razina ponovno ne spusti. Dodavanje vapnenca je ipak samo kratkotrajno rješenje za specifična područja, a ne regionalno ili globalno rješenje. 15 Ovakve tehnologije podižu cijenu proizvodnje, ali spašavaju šume, vode i zrak, te živote ljudi i žIvotinja. Bitno je reći da vrlo veliki dio sveukupne svjetske emisije SO2 dolazi iz termoelektrana koje kao pogonsko gorivo koriste ugljen. Smanjenje emisije SO2 moguće je :
CO<sub>2</sub> + H<sub>2</sub>O --> H<sub>2</sub>CO<sub>3 Kisela kiša je padalina zagađena sumporovim dioksidom, dušikovim oksidima i drugim kemijskim spojevima. PH 1 vrijednost „normalne“ kiše koja pada iz zraka (atmosfere) u kojem su koncentracije plinova (SO2, NOX dr. plinovi koji u reakciji s vodom stvaraju kiseline ) koji s vodm stvaraju kiseline niske, iznosi oko 5,5. PH vrijednost kisele kiše iznosi u prosjeku 4 do 4,5. To otprilike odgovara do 3 do 30 puta većoj koncentraciji kiseline u odnosu na normalnu kišnicu. Najveći zagađivači zraka, a time i uzročnici nastanka kiselih kiša, su rafinerije nafte koje u atmosferu otpuštaju amonijak, različite organske kiseline, sumporne okside, spojeve ugljikovodika; termoelektrane, dim iz kućanstva i ispušni plinovi u prometu (ugljični dioksid, ugljični monoksid, i dušikovi oksidi). Štetni plinovi mogu nastati iz prirodnih izvora, naprimjer aktivnošću vulkana ili šumskim požarima, ali su njihove količine zanemarive u usporedbi sa čovjekovim zagađenjem. Štete nastale djelovanjem kiselih kiša obično nastaju sasvim daleko od stvarnih štetnih izvora. Tako imamo brojne primjere gdje industrija u jednoj regiji ili državi uzrokuje zagađenje u nekoj drugoj (primjer zagađenja Norveške zbog ispušnih plinova Velike Britanije). </sub>
|