Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 759 bajtova ,  prije 5 godina
dodao dio literature
}}
[[Datoteka:Trdinov vrh cerkev1.JPG|mini|Crkva sv. Ilije]]
'''Žumberak''' ili '''Žumberačka gora''' ([[Slovenski jezik|slov.]] ''Gorjanci'', [[Njemački jezik|njem.]] ''Uskokengebirge'') je [[gorje]] koje se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba, te dijelom u [[Slovenija|Sloveniji]]. Najviši je vrh ''[[Sveta Gera|'''Sveta Gera''']]'' (Trdinov vrh) na 1178 metara nadmorske visine, koji je ujedno i najviši vrh kontinentalne Hrvatske. Žumberak još nazivaju i '''Alpska Hrvatska'''. Žumberačko gorje sastoji se od nekoliko gorskih lanaca: Žumberačka gora, Samoborsko gorje i [[Plešivica|Pleševica]] ( poznata i kao Jaskanska Plješivica). <br />Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom zanimljive su značajke ove lijepe planine , nekada su se koristila i rudna bogatstva s kojima je Žumberak poznat, osobito se vadio [[bakar (element)|bakar]] i u manjim količinama uz bakar i [[zlato]] te [[željezo]]. Žumberak je nastanjen autohtonim hrvatskim (slavenskim) stanovništvom) kao i potomcima postrojba [[Uskoci|Uskoka]], doseljenika s juga koji su u Žumberku od poziva cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] 1530. da štite [[Austrijsko Carstvo|Austriju]], [[Kranjska|Kranjsku]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]] od [[Osmansko Carstvo|Turaka]].<br />Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike. Veći dio gore zaštićen je kao [[Park_prirode_Žumberak_-_Samoborsko_gorje|Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje]].
 
 
==Zemljopis==
==Smještaj i geografska podjela==
Žumberačka gora smještena je između rijeke [[Krka (Slovenija)|Krke]], [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]], te gradova i naselja [[Samobor|Samobora]], [[Jastrebarsko|Jastrebarskog]], [[Brežice|Brežica]], [[Kostanjevica na Krki|Kostanjevice]], [[Novo Mesto|Novog Mesta]], [[Metlika|Metlike]], [[Ozalj|Ozlja]] i [[Krašić|Krašića]].. Većim dijelom se nalazi u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]], a manjim u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]]. <br />U dijelu koji je u Zagrebačkoj županiji područje je podijeljeno između grada [[Samobor|Samobora]], grada [[Jastrebarsko|Jastrebarskog]] i grada [[Ozalj|Ozlja]] te općina: [[Žumberak (općina)|Žumberak]] i [[Krašić]].
 
Žumberačka gora najviša je stalno naseljena zona u Hrvatskoj. <br />U dijelu koji je u Zagrebačkoj županiji područje je podijeljeno između grada [[Samobor|Samobora]], grada [[Jastrebarsko|Jastrebarskog]] i grada [[Ozalj|Ozlja]] te općina: [[Žumberak (općina)|Žumberak]] i [[Krašić]].
Žumberačko gorje sastoji se od 3 gorska lanca:
 
=== Reljef ===
U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline rijeka i potoka: [[Kupčina|Kupčine]], Bregane, Gradne i Slapnice.
 
Najviši vrhovi nalaze se na sjeveroistočnom hrbtu koji je ujedno i najslabije naseljen dio gore.
 
<br />
 
=== Flora ===
Flora je jedno od najvećih bogatstava ovog gorja . Žumberačka gora je dom za više od 1000 biljnih vrsti od kojih je 14 vrsta globalno ugroženo, a još 90 ih se nalazi na listi ugroženih biljaka Hrvatske.<br />Šume prekrivaju većinu površine ove gore. Mogu se naći šume brežuljkastog pojasa, šume gorskog pojasa, pa i šume pretplaninskog pojasa na glavnom hrbatu na predijelima višim od 950 metara, na slovenskoj strani, u blizini Svete Gere, nalazi se prašuma. Najviše je bukove šume koja se nalazi nau višimgorskom predjelimapojasu. Na većim površinama mogu se naći i [[Hrast kitnjak|hrast kitnjak]] i [[obični grab]] (u nižimbrežuljkastom područjimapojasu), te [[hrast medunac]] i crni grab (na strmijim južnim padinama). <br />U ovim šumama mogu pronaći ugrožene vrste [[Hrvatska perunika|Hrvatska perunika (''Iris Croatica'')]] i [[Daphne blagayana|Blagajev likovac (''Daphne blagayana'') ]]<br />
Travnjaci i močvare su također dom mnogim bilnjim vrstama među kojima se moraju izdvojiti [[Runolist|runolist (Leontopodium alpinum)]], uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium) i čaškasta baluška (''Tofieldia calyculata''), prosasti šaš (''Carex panicea'') i mirisavi dvolist (''Platanthera bifolia'') te izduženi šaš (''Carex elongata'').<br />
Žumberačka gora je također dom i mnogim [[lišajevima]] i [[gljive|gljivama]] od kojih su neke kao globalno ugrožene kao npr. sivosmeđa puževica (''Hygrophorus camarophyllus''), ali i čitav niz drugih gljiva. <br />Šume Žumberka su poznate po [[Vrganj|vrganjima]] i ostalim jestivim gljivama, ali i po otrovnim gljivama među kojima je najpoznatija, ali i najotrovnija, [[zelena pupavka]] .<br /><br />
* [[Okić (plešivica)]]
 
== IzvoriLiteratura ==
* Z. Keller & I. Ott: ''Žumberak i Žumberačka gora, planinarski vodič''. Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 64 str, 1961.
* Sergej Forenbacher 1995: ''Žumberak, kalendar flore Žumberačke gore''. Školska knjiga, Zagreb, 653 str. ISBN 953-0-60533-1
* Ivanka Borovac 2001: Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb
 
 
327

uređivanja