Hans von Seeckt: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena parametra u predlošku, replaced: |nagrade → |odlikovanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 15:
|titule =
|knjige =
|služba = [[1885.]]-[[1918.]]<br>[[1918.]]-[[1926.]]
|čin = [[Datoteka:Rank insignia of Generaloberst of the Wehrmacht.svg|40px]] [[General pukovnik]]
|ratovi = [[Prvi svjetski rat]]
|bitke = [[Prva bitka na Marni]]<br />[[Ofenziva Gorlice-Tarnow]]<br />[[Četvrta invazija na Srbiju|Invazija na Srbiju]]<br />[[Brusilovljeva ofenziva]]
|vojska = [[Datoteka:Flag of the German Empire.svg|23px]] [[Njemačka carska vojska]]<br>[[Datoteka:Flag of Weimar Republic (war).svg|23px]] [[ReichswehrNjemačka]]
|rod = [[Njemačka carska vojska|kopnena]]
|jedinice =
|zapovijedao = [[načelnik Glavnog stožera]]
|odlikovanja = [[Pour le Mérite]]
}}
 
Redak 32:
 
==Prvi svjetski rat==
Na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] III. korpus nalazio se u sastavu [[Njemačka 1. armija (Prvi svjetskiNjemačko ratCarstvo)|1. armije]] kojom je zapovijedao [[Alexander von Kluck]]. Seeckt sudjeluje u [[Prva bitka na Marni|Prvoj bitci na Marni]], te se ističe u borbama kod Soissonsa nakon čega je u siječnju [[1915.]] unaprijeđen u [[pukovnik|pukovnika]].
 
U ožujku [[1915.]] Seeckt postaje načelnikom stožera novoformirane [[Njemačka 11. armija (Prvi svjetskiNjemačko ratCarstvo)|11. armije]] koja se nalazila na [[Istočno bojište (Prvi svjetski rat)|Istočnom bojištu]] i kojom je mjesec dana zapovijedao [[Max von Fabeck]] kojega je u travnju zamijenio [[August von Mackensen]]. Kao načelnik stožera 11. armije, te nakon toga Grupe armija Mackensen, Seeckt je sudjelovao u planiranju [[ofenziva Gorlice-Tarnow|ofenzive Gorlice-Tarnow]], te je za navedeno 14. svibnja 1915. odlikovan ordenom [[Pour le Mérite]]. Za uspješnu ofenzivu Mackensen je unaprijeđen u čin [[feldmaršal|feldmaršala]], dok je Seeckt unaprijeđen u [[general bojnik|general bojnika]].
 
U rujnu [[1915.]] Mackensen postaje zapovjednikom novoformirane [[Grupa armija Mackensen|Grupe armija Mackensen]], tedok Seeckt postaje načelnikom njegovog stožera. S navedenom grupom armija Seeckt sudjeluje u uspješnoj [[Četvrta invazija na Srbiju|invaziji na Srbiju]].[[Datoteka: Bundesarchiv Bild 183-R11105, Kaiser Wilhelm II., August v. Mackensen.jpg|thumb|mini|lijevo|Hans von Seeckt sa carem [[Vilim II., njemački car|Vilimom II.]] i feldmaršalom [[August von Mackensen|Mackensenom]].]]
 
Kada je [[Brusilovljeva ofenziva]] zaprijetila probojem fronta, načelnik njemačkog glavnog stožera [[Erich von Falkenhayn]] u lipnju [[1916.]] šalje Seeckta na mjesto načelnika stožera austrougarske [[7. armija (Austro-Ugarska)|7. armije]] kojom je zapovijedao general [[Karl von Pflanzer-Baltin]]. Seeckt se međutim, nije slagao s Pflanzer-Baltinom, te je u kolovozu [[1916.]] premješten na mjesto novoformirane [[Grupa armija nadvojvode Karla|Grupe armija nadvojvode Karla]]. S navedenom grupom armija Seeckt koja je uspijeva zaustaviti rusko napredovanje, te sudjeluje zajedno sa njemačkom [[Njemačka 9. armija (Prvi svjetskiNjemačko ratCarstvo)|9. armijom]] sudjeluje u invaziji na [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjsku]] koja se ohrabrena uspjehom Brusilovljeve ofenzive priključila [[Antanta|Antanti]]. Kada je nakon smrti [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]] nadvojvoda [[Karlo I. Austrijski|Karlo]] postao carem, Grupa armija nadvojvode Karla je preimenovana u [[Grupa armija nadvojvode Josefa Ferdinanda|Grupu armija nadvojvode Josefa Ferdinanda]] čiji načelnik stožera i dalje ostaje Seeckt ovaj puta pod zapovjedništvo nadvojvode [[Josef FerdinandAugustin|Josefa Ferdinanda]].
 
U prosincu [[1917.]] Seeckt putuje u [[Istanbul]] kako bi preuzeo dužnost načelnika stožera otomanske vojske. Njemački glavni stožer na to je mjesto turskom stožeru preporučio šefa vojne misije u Turskoj [[Otto Liman von Sanders|Limana von Sandersa]], ali je njega turski ministar rata [[Enver-paša]] odbio. Tako je Seeckt kao načelnik turskog glavnog stožera bio nadređen Limanu von Sandersu, ali je istodobno kao dio njemačke vojne misije na čijem čelu je bio Sanders istome bio podređen. Seeckt je došao na čelo otomanskog stožera u teška vremena. Britanske snage su tek zauzele [[Jeruzalem]], a njemačke i otomanske odnose opterećivalo je i različito gledanje na vođenje rata posebice na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]]. Nakon što su saveznici probili [[Solunsko bojište (Prvi svjetski rat)|Solunsko bojište]] i izbacili [[Kneževina Bugarska|Bugarsku]] iz rata, a britanske snage porazile otomansku vojsku na Palestinskom bojištu, položaj turske vojske je postao bezizgledan tako da je ista bila prisiljena 30. rujna 1918. potpisati primirje. Kako je prema uvjetima primirja njemačka vojna misija trebala u roku od trideset dana napustiti osmanski teritorij, Seeckt je 4. studenog 1918. napustio [[Osmansko carstvo]], te je preko [[Crno more|Crnog mora]] i [[Odessa|Odesse]] 13. studenog 1918. doputovao u [[Weimarska Njemačka|Njemačku]].[[Datoteka: Bundesarchiv Bild 102-10883, Hans von Seeckt und Otto Geßler retouched.jpg|thumb|165px|desno|Hans von Seeckt sa ministrom obrane Ottom Gesslerom]]
Redak 45:
Poslije rata Seeckt nije blagonaklono gledao na formiranje nove njemačke republike, ali je ipak kao vojnik odlučio istoj služiti. Tako u siječnju [[1919.]] zajedno sa [[Paul von Hindenburg|Hindenburgom]] nadgleda povlačenje njemačkih snaga koje su bile okupirale [[Ukrajina|Ukrajinu]], da bi u lipnju iste godine bio na čelu njemačkog vojnog izaslanstva na [[Versajska mirovna konferencija|Versailleskoj mirovnoj konferenciji]].
 
U lipnju [[1919.]] Seeckt postaje načelnikom glavnog stožera. Međutim, kako je prema odredbama mirovnog sporazuma njemačka vojska nije smjela imati više od 100.000 vojnika, kao niti glavni stožer, Seeckt u lipnju postaje zapovjednikom nove njemačke vojske [[Reichswehr|Reichswehra]]. Seeckt se nije međutim, nije slagao s odredbama [[Versajski ugovor|Versailleskog mirovnog sporazuma]], te je sve činio kako bi izbjegao ograničenja određena ugovorom i obnovio njemačku vojsku čime je postavio temelje za njezinu potpunu obnovu za vrijeme [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Tako je poticao potpisivanje [[Rapallski ugovor (1922.)|Rapallskog sporazuma]] sa Sovjetskom Rusijom kojim je omogućeno da njemačka vojska testira oružje na ruskom teritoriju što je bilo očigledno kršenje mirovnog sporazuma.
 
Seeckt je prisiljen na ostavku [[9. listopada]] [[1926.]] jer je na vojnim manevrima dopustio princu Vilimu, unuku bivšeg njemačkog cara, da prisustvuje manevrima bez dopuštenja ondašnje vlade.