Suradnik:SadarMoritz/Igralište: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{Radovi}}
{{Infookvir životopis
| ime =
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| rodno_ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[
| smrt = [[
| uzrok_smrti =
| posljednje_počivalište = [[Mirogoj]]
| prebivalište =
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| etnicitet = [[Židovi u Hrvatskoj|Židov]]
| državljantvo = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|
| poznat_po = [[Đuro Đaković Holding d.d.|Prva jugoslavenska tvornica vagona strojeva i mostova d.d. Brod na Savi]]
| obrazovanje =
| poslodavac =
| zanimanje =
| godine_rada =
| plaća =
Line 29 ⟶ 30:
| vjera =
| visina =
| supruga = Dora Wilczek-Ehrmann
| suprug =
| partner =
| djeca = Ada Ehrmann<br>Hedi Ehrmann<br>Leon Ehrmann<br>
| roditelji =
| rođaci = Leon Ehrlich<br><small>(brat)</small><br>Oskar Ehrlich<br><small>(brat)</small><br>Leopold Ehrlich<br><small>(brat)</small>
| web =
| potpis =
Line 40 ⟶ 41:
}}
'''Aleksandar Ehrmann''' ([[Podbuz]], [[Poljska]], [[14. rujna]] [[1879.]] - [[Zagreb]], [[13. travnja]] [[1965.]]), hrvatski industrijalac zaslužan za osnivanje [[Đuro Đaković Holding d.d.|"Prve jugoslavenske tvornice vagona strojeva i mostova d.d. Brod na Savi"]] (danas "Đuro Đaković"), [[Čovjekoljublje|filantrop]] i diplomat.
== Podrijetlo i
Aleksandar Ehrmann je rođen 14. rujna 1879. u bogatoj [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] obitelji Ignaca i Adele Liebermann-Ehrmann. Podrijetlom je iz Podbuza u [[Galicija (srednja Europa)|istočnoj Galiciji]]. Ehrmann je odrastao uz trojicu braće; [[Leon Ehrmann|Leona]], Oskara i Leopolda. Cijela obitelj Ehrmann bavila se drvnom industrijom. Ehrmann, potaknut obiteljskom tradicijom, se pripremao za vodeće položaje u drvnoj industriji, pa je u razdoblju od [[1899.]] do [[1908.]] godine radio u nekoliko prestižnih srednjoeuropskih drvoprerađivačkih kuća. [[1899.]] zaposlio se u parnoj pilani u [[Transilvanija|transilvanskom]] gradu [[Agnita|Agniti]], u podružnici [[München|münchenske]] tvornice "Braća Freundlich". Nakon dvije godine rada, [[1901.]] godine, na uredskim i blagajničkim poslovima Ehrmann se preselio u [[Beč]] gdje je odmah dobio zaposlenje u vrlo uglednoj dvorskoj tvornici parketa "Braća Engel". U Beču je živio dvije godine, od ožujka 1901. do travnja [[1903.]] godine. Od [[1. travnja]] [[1907.]] do [[31. kolovoza]] [[1908.]] radio je za [[Budimpešta|budimpeštansku]] drvnu industriju "Mundus", koja je bila u vlasništvu obitelji Ehrmann, i to u postrojenjima u [[Užgorod]]u u [[Kraljevina Ugarska|KraljeviniUgarskoj]], zatim u tvornici u [[Vrata, Primorsko-goranska županija|Vratima]] u [[Gorski Kotar|Gorskom kotaru]] kao voditelj opskrbe, te na kraju kao voditelj tvornice pokućstva u [[Varaždin]]u. Poslodavci u tim postrojenjima su bili veoma zadovoljni Ehrmannovim radom i sposobnostima. Ehrmann se nastojao u mladosti zaposliti u što više vodećih drvnih industrija i obići više industrijsko-prerađivačkih pogona kako bi stečeno znanje i iskustvo kasnije primijenio u vlastitoj tvornici.
== Poslovna, politička i diplomatska karijera ==
[[13. ožujka]] [[1916.]] Ehrmann je preuzio vođenje obiteljske drvoprerađivačke tvrtke "Slavonija d.d.", a na čijem čelu je ostao kao glavni ravnatelj i vlasnik 20 godina. "Slavoniju d.d." je 1903. godine osnovao Ehrmannov brat Leon. [[8. lipnja]] [[1917.]] izabran je za gradskog zastupnika [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] i tu je dužnost obnašao do [[1919.]] godine. U travnju [[1918.]] Ehrmann je sa obitelj preselio u Budimpeštu, ali se već u ožujku 1919. vratio u [[Zagreb]], u kojem je bilo sjedište "Slavonije d.d." Od 1919. Ehrmann je zajedno sa bratom Oskarom vodio i posjedovao tvornicu namještaja "[[Bothe i Ehrmann d.d.]]" u Zagrebu. "Bothe i Ehrmann d.d." je u listopadu 1895. osnovao Ehrmannov bratić [[Samuel Ehrmann]] zajedno sa svojim partnerom [[Eugen Ferdinand Bothe|Eugenom Ferdinandom Botheom]]. "Bothe i Ehrmann d.d." je pod Ehrmannom do 1934. godine zapošljavala preko 500 radnika i bila je jedna od vodećih tvornica namještaja u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj Monarhiji]]. Osim u "Slavoniji d.d.", Ehrmann je bio generalni direktor u "Jugoslavenskoj šumi d.d." iz Zagreba i industriji drva "Una d.d." iz [[Bosanska Dubica|Bosanske Dubice]]. Jedna od pilana "Slavonije d.d." bila je u [[Teslić]]u, a vodio ju je Ehrmannov nećak Emil Ehrmann. Zbog potreba koje su "Slavoniju d.d." vezale za željeznički promet, Aleksandar Ehrmann je [[1923.]] godine potaknuo i privukao strani kapital za osnivanje "Prve jugoslavenske tvornice vagona strojeva i mostova d.d. Brod na Savi" (današnji Đuro Đaković). Uz to je bio i aktivan član zagrebačke "Trgovačkoobrtničke komore i Zemaljskog saveza industrijalaca". Ehrmann je bio jedan od uglednika koji su [[30. travnja]] [[1925.]] u Trgovačkom domu u Zagrebu utemeljili [[Aeroklub Zagreb]]. Na toj sjednici je izabran za drugog podpredsjednika kluba. Ehrmann je bio i član uprave zagrebačke sekcije jugoslavenskog autokluba tj. [[Automobilski klub Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|Automobilskog kluba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Ehrmann je na vodećim funkcijama u autoklubu proveo nekoliko mandata. Ehrmann je 1926. godine sudjelovao u osnivanju udruženja za promicanje umjetničkoga obtra "Djelo". Udruženje je djelovalo pod okriljem [[Akademija za umjetnost i obrt|Akademije za umjetnost i obrt]], a bavilo se promicanjem dizajna uporabnih predmeta domaće proizvodnje. Također je bio član društva "Kvak" koje je promicalo umjetnost, te je okupljalo brojne dobrotvore i umjetnike, poput slikara [[Menci Klement Crnčić|Mencia Klementa Crnčića]]. Uslijed poslijedica [[Velika gospodarska kriza|Velike gospodarske krize]], Ehrmann je [[1936.]] bio prisiljen zatvoriti "Slavoniju d.d.". Ehrmann je bio počasni [[Konzul (predstavnik)|konzul]] [[Portugal]]a u Zagrebu.
== Obiteljski život ==
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Literatura ==
{{DEFAULTSORT|Ehrmann, Aleksandar}}
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]]
| |||