Ventilacija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
Zadaća '''ventilacije''' u [[zgrada|zgradama]] je stalna zamjena onečišćenog [[zrak|zraka]] iz prostorije, svježim zrakom iz slobodne atmosfere radi održavanja potrebnih higijenskih uvjeta neophodnih za zdrav i ugodan boravak ljudi. Uloga ventilacije je također zagrijavanje zraka ukoliko je potrebno, odstranjivanje suvišne [[vlaga|vlage]] i štetnih plinova iz prostora, te rashlađivanje zraka u ljetnom razdoblju. Za ugodno stanovanje i očuvanje zdravlja i pune radne sposobnosti osoba, važne su sljedeće preporuke:
*[[temperatura]] zraka zimi u stambenim bi prostorijama trebala bit 21 ± 1 °C. Ljeti su ugodne temperature između 24 i 26 °C;
*odstupanja srednje temperature obodnih površina (zidovi) od temperature zraka, ne smije iznositi više od 2 do 3 °C;
*zimi je udobna relativna [[vlažnost zraka]] od 40% do 50%, a ljeti 50 ± 5%. Vrijednosti ispod 30% medicinski su nepoželjne, jer imaju za posljedicu isušivanje dišnih puteva;
*brzina strujanja zraka u zoni boravka osoba trebala bi biti od 0,1 do 0,3 m/s.
 
Redak 13:
==Prirodna ventilacija==
 
'''Prirodna ventilacija''' podrazumijeva izmjenu zraka u prostoriji bez korištenja [[ventilator|ventilatora]], to jest iskorištava prirodne zakone pri izmjeni zraka u nekoj zatvorenoj prostoriji. Zrak u zatvorenoj prostoriji se izmjenjuje zbog efekta dimnjaka (uzrok strujanja). [[Efekt dimnjaka]] je pojava koja uzrokuje strujanje toplijeg zraka kroz zgradu prema gore zbog razlike u temperaturi, tj razlike [[gustoća]] toplijeg i hladnijeg zraka. Ona se odvija putem infiltracije zraka kroz zazore prozora i vrata, te zidova, otvaranjem prozora i vrata te izmjenom zraka kroz ventilacijske kanale.
 
Prednosti ovakvog tipa ventilacije su mali investicijski troškovi, jednostavno održavanje, jeftina pogonska energija, mala brzina strujanja zraka, niska razina buke i smanjenje [[staklenički efekt|emisija stakleničkih plinova]].
Nedostaci su slaba učinkovitost, slaba mogućnost upravljanja te ovisnost o vremenskim uvjetima.
 
Redak 21:
 
===Infiltracija kroz zazore===
Infiltracija kroz zazore podrazumijeva prodor zraka kroz zazore na prozorima i vratima te malenim dijelom kroz vanjske zidove. Prodor svježeg zraka u prostoriju procesom infiltracije ovisi o veličini zazora na vanjskim prozorima i vratima. Uvjet za ovakvu izmjenu je razlika [[tlak|tlaka]] između unutarnjeg i vanjskog zraka kao posljedica razlike temperature i energije [vjetar|vjetra]]. Zimi je u stambenim prostorijama broj izmjena zraka od 0,3 do 0,8 h-1. Noviji prozori koji imaju manji koeficijent prijelaza topline često imaju izmjenu zraka samo 0,1 h-1 pa prostorije koje imaju takve prozore ili bi trebale otvarati prozore ili koristiti mehaničku ventilaciju. Minimalni broj izmjena zraka u jednom satu u stambenoj prostoriji ne smije biti manji od 0,5 h-1. Ovakav tip ventilacije nije dovoljan i treba se koristiti u kombinaciji sa otvaranjem prozora i vrata.
 
===Otvaranjem prozora i vrata===
Otvaranjem prozora i vrata postiže se najintenzivnija izmjena zraka u prostoriji. Ona ovisio o brzini vjetra, razlici između temperatura unutarnjeg i vanjskog zraka, vrsti prozora i roleta te rasporedu prozora u zgradi. Približan broj izmjena zraka koji se može postići u uporabi pri zatvorenom prozoru i balkonskim vratima, te pri različitim položajima krila prozora i prozorskih roleta prikazani su u tablici. Većina ljudi prozračuje svoje prostorije otvaranjem prozora pri čemu se razlikuje dugotrajno i kratkotrajno prozračivanje. Treba imati na umu da je kratko prozračivanje potpunim otvaranjem krila prozora i balkonskih vrata osobito s aspekta zaštite od [[prehlada|prehlade]] i uštede toplinske energije za grijanje, bolje od trajnog prozračivanja kroz poluotvorena krila vrata ili prozora. U jednakim vremenskim intervalima na primjer svakih sat vremena otvorim prozor na 5 do 10 minuta i time izmijenimo kompletnu količinu staroga zraka. Na slici 2 su prikazani načini i vremenski period potreban da se cijeli zrak u prostoriji izmjeni.
 
[[Datoteka: Prozracivanje_tablica.PNG|mini|300px|desno| Broj izmjena zraka pri prirodnoj ventilaciji kroz prozore i vrata]]
Redak 74:
 
===Grubi filteri===
Grubi filteri vrše zadržavanje krupne prašine (čestice promjera 5-100 μm) i najčešće se koriste u klimatizaciji proizvodnih hala, kompresorskih stanica, za zaštitu [[električni strojevi|električnih uređaja]] ili kao predfilteri u zahtjevnijim klima komorama (lakirnice, poslovne zgrade...)
 
===Fini filteri===
Fini filteri vrše zadržavanje fine prašine (čestice promjera 0.3-5 μm) i koriste se u [[bolnica|bolnicama]], labaratorijima, [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektranama]], lakirnicama i drugdje.
 
===Apsolutni filteri===
Apsolutni filteri vrše zadržavanje najfinije prašine (lebdeće čestice vrlo malog promjera <0.3 μm), te se najčešće koriste u operacijskm dvoranama, medicinskoj i farmaceutskoj industriji, sterilnim punionicama, pogonima za mikrotehnologiju i mikroelektroniku, u prehrambenoj industriji i drugim pogonima u kojima je potrebno ispuniti najviše zahtjeve za čistoću zraka.
 
== Izvori ==
{|
|style="padding-right: 10px;" | [[Datoteka:GFDL Logo.svg|50px]]
|<small>'''Napomena:''' Ovaj tekst, datoteka ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice [http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA Enerpedije] [[FSB|Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu]] koja je objavljena pod GFDL licencijom.<small>
|}