Dvorac Bela: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
gramatički ispravci |
||
Redak 1:
'''Bela''' je naziv dvaju dvoraca u istoimenom selu [[Bela (Novi Marof)|Bela]] i nekadašnjem istomenom gradu, danas u sastavu grada [[Novi Marof]] u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]].
[[Datoteka:Dvorac Bela.JPG|230px|desno|thumb|Dvorac Bela II]]
Posjed je nekad bio sjedište vlastelinstva i svećenstva. Danas se na tom području mogu pronaći dva dvorca i ostaci stare utvrde. Dvorce Bela I i Bela II vežemo uz noviju povijest zadnjih četiristo godina i njihovo je obličje sačuvano do danas. Dvorac Bela II je djelomično obnovljen dok Bela I još uvijek čeka svoje vrijeme. Na brijegu iznad današnjih dvoraca nalazila se prvotna utvrda izgrađena u srednjem vijeku. Prvi puta se spominje u zapisima koji datiraju
U kasnom srednjem vijeku često mijenja gospodare: hrvatski ban [[Matko Talovac]], Ivan Vitovac te njegovi sinovi, zatim kralj ugarsko-hrvatski kralj [[Matijaš Korvin]] koji ju je darovao svom sinu [[Ivaniš Korvin|Ivanišu Korvinu]]. Posljednji značajni vlasnici Bele Toma i Ladislav Pethö de Gerse koji je drže do 1730. godine. Nakon njega ponovo mijenja vlasnike da bi 1858. bio prodan barunu [[Metel Ožegović|Metelu Ožegoviću]], poznatom sudioniku [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]]. U njegovo doba Bela je mjesto susreta najpoznatijih ljudi tog vremena, napose [[Ilirci|Iliraca]]. Metel Ožegović je umro 1890. i sahranjen je u kapeli kraj dvorca Bela.<ref>Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993.</ref>
Redak 8:
[[Datoteka:PustaBelaOstaci.jpg|150px|desno|thumb|Ostaci utvrde Bela danas poznate kao Pusta Bela]]
Utvrđeni grad Bela (danas '''Pusta Bela''') prvobitno je bio u vlasništvu [[Templari|Templara]] i spominute je u zapisima 1163. godine. Ubrzo nakon toga, 1238. godine prema darovnici kralja [[Bela IV.|Bele IV]] darovan je [[ivanovci|ivanovcima]] (hospitalcima). Ivanovci
Početkom 14. stoljeća, 1304. godine fratar Konstantin iz grada Bela, predstojnik reda ivanovaca (hospitalaca) po Ugarskoj i Slavoniji 13. siječnja iste godine, dozvolom reda Crnomu Tomi (Thomas dicus Niger), gospodaru grada Lobora i njegovom potomstvu daruje posjed Ponikve (Ponigui) pod uvijetom da vjerno služi svojim dobročinstvima.
Za vrijeme ugarskog kralja Vladislava Gussingovci su osvojili grad Bela zbog prisutnosti pristaša hrvatskom kralju Karlu Robertu kojeg je papa odredio budućim hrvatsko-ugarskim kraljem. Henrik i Ivan Gussing poharali su Hrvatsku i zaplijenili posjede, čemu nije bio ni iznmka grad Bela i to uz pomoć njemačkih četa. Grad
Jedini materijalni dokaz djelovanja ivanovaca je u prijenosu francuske graditeljske kulture – u romaničkim burgovima sa središnjom branič-kulom koji je donijet u Hrvatsku gotovo u isto vrijeme kada je nastao u [[Francuska|Francuskoj]]. To i danas potvrđuju ostaci Puste Bele, čije ruševine unutar ostataka bedema čuvaju vidljive kamene tragove zgrade kružnog tlocrta.
| |||