Wikipedija

Bulcsú László: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
tvrdnja o poznatnosti mora biti citirana
→‎Stručni rad: -necitirane subjektivne procjene i tvrdnje o "poznatosti", normalni termini, - gluposti o vrtirepima i ismijavanjima
Redak 22:
 
== Stručni rad ==
Lászlóov doprinos oblikovanju hrvatskoga jezika teško je odrediva dosega. Široj je javnosti Lászlóov rad koliko-tolikofokusiran poznatna pomorfonološkoi zagovoru morfonološkog (tvorbenoga) pravopisapravopis i izgradnji hrvatskogaizgradnju nazivlja, jerte je velikupredložio većinuneologizme tuđicaza (pamnogobrojne iposuđenica onihiz grčkoganeslavenskih i latinskoga podrijetla) zamijenio novotvorenicamajezika. LászlóovLászlóv je prijedlog za reformu hrvatskoga pravopisa na tragu ''Zagrebačke škole'' (te su propise rabili [[Bogoslav Šulek]], [[Adolfo Veber Tkalčević]], [[August Šenoa]], [[Ante Kovačić]], [[Eugen Kvaternik]]) - no, László je ortografske propise još strože ustrojio. Navest ćemo neke:
 
*jekavizacija "pokrivenoga r" u oblicima koje nije bilo ni u tekstovima Zagrebačke škole (vrieme/vrjemena; trjebati/trieba; potrjeba/upotriebiti; prjedpostavka; prjepisati/priepis; prjenositi/prienos; napried/naprjedak; rjezati/riez; vrjelo; srjeća...) i vraćanje drugih jekavskih oblika koji nisu ušli u sveopću primjenu (niesam, njekoliko, njeki, cjesta, goljem...)
Redak 32:
Što se tiče gramatike László ovdje vraća se na gramatiku Zagrebačke škole pa i na uvelike izvornu i ispravnu slovnicu hrvatskoga jezika. U instrumentalu možine ili višebroju, kako ga on voli zvati (''Bio sam s liepimi ženami.'', ''Što si to radio s timi uvenutimi cvieti?''...i slično), u genetivu množine na takozvanu "ahkavicu" (''Ima puno raznih ženah.''), te u dativu (''Idem k liepim ženam.'').
 
Na području hrvatskoga strukovnoga nazivlja za informacijske znanosti i druga područja Lászlóov trud tek čeka na priznanje i primjenu. Lászlóov je rad utjecao i na [[Tomislav Ladan|Ladanovo]] jezikotvorstvo{{potreban citat}}, dok ostali vidovi djelatnosti ovoga jezikoznanca, poglavito na polju pravopisanja i jezičnoga purizma, nailaze na teškoće pri ulasku u matricu hrvatskoga jezika.{{potreban citat}} Stjepan Babić ga smatra jednim od najplodnijim, ako ne i najplodnijim rječotvorcem u hrvatskom jeziku.<ref name="Babić"/> László i [[Željko Bujas]] su, [[1959.]] godine, organizirali prvu radionicu o strojnome prevođenju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.<ref>[[Marko Tadić (jezikoslovac)|Marko Tadić]], [[Dunja Brozović-Rončević]], [[Amir Kapetanović]], [http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf ''Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age''], (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., str. 31.</ref>▼
U ticanju dokazivanja hrvatskosti "korienskoga" pravopisa, sustavno i uspješno opovrgava sve zablude popularnoga mnijenja o kojekakvom "ustaštvu", ili neutemljitosti u hrvatskoj pravopisnoj povijesti. Pokazuje i razotkriva sve laži i podvale hrvatskih "vukovaca", te gotovo ruglom ispod oka ismijava Maretića, Broza, Ivšića... i drugih "vrtirepa" hrvatskoga jezikoslovlja.
 
▲Na području hrvatskoga strukovnoga nazivlja za informacijske znanosti i druga područja Lászlóov trud tek čeka na priznanje i primjenu. Lászlóov je rad utjecao i na [[Tomislav Ladan|Ladanovo]] jezikotvorstvo, dok ostali vidovi djelatnosti ovoga jezikoznanca, poglavito na polju pravopisanja i jezičnoga purizma, nailaze na teškoće pri ulasku u matricu hrvatskoga jezika. Stjepan Babić ga smatra jednim od najplodnijim, ako ne i najplodnijim rječotvorcem u hrvatskom jeziku.<ref name="Babić"/> László i [[Željko Bujas]] su, [[1959.]] godine, organizirali prvu radionicu o strojnome prevođenju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.<ref>[[Marko Tadić (jezikoslovac)|Marko Tadić]], [[Dunja Brozović-Rončević]], [[Amir Kapetanović]], [http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf ''Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age''], (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., str. 31.</ref>
 
== Djela, članci i prijevodi==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Bulcsú_László"