Razgovor:Korijenski pravopis: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 127:
::: Usput, vidim da korisnik Koryaksky ne zna hrvatsku stilistiku. Tričava je činjenica da u hrv. glagol "biti" ne mora dolaziti odmah iza imenice (Ivan Ivić je mislio ..), nego može na više načina (Ivan je Ivić mislio, Ivan Ivić mislio je..). To nema veze ni sa zastarjelicama, nego s običnim poznavanjem suvremene stilistike. [[Suradnik:Mir Harven|Mir Harven]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mir Harven|razgovor]])</small> 14:37, 25. siječnja 2014. (CET)
::::Kolega, svako stilsko uređivanje članka koje ima za rezultat narušavanje čitljivosti je '''nepoželjno'''. Već sam tu raspravu vodio sa vašim kolegom Gorskom vilom i njega sam uspio u to uvjeriti, a vidim da ću sad to sve morati ponoviti i u vašem slučaju. ''@Gorska vilo, kad sam već spomenuo čitljivost, moram vam reći slijedeće: iako je korištenje hrvatskih riječi, a ne tuđica, od velike važnosti, moje skromno mišljenje je da bi kriterij čitljivosti ipak trebao imati malu prednost kod izbora riječi pri pisanju sadržaja za članke, pogotovo ako uzmemo u obzir enciklopedijsku namjenu. Ako pogledate ovaj moj doprinos, vidjeti ćete, a ispravite me ako griješim, da osim riječi "autor" (tvorac), "kriterij" (vi bi vjerojatno napisali razlučba) i "enciklopedijsku" (koja nema alternativu) do ovog mjesta namjerno nisam upotrijebio niti jednu tuđicu, a upotrijebio sam spomenute isključivo zato da bi moj tekst ostao maksimalno čitljiv, jer svako nasilno skretanje pažnje čitaoca na pojedinu riječ upotrebom zastarjelica (arhaizama), koje vi toliko volite, ometa ispravno shvaćanje smisla napisanog sadržaja.'' Bilo da su u pitanju tuđice ili arhaizmi poput veznika '''"nu"''', kojeg obojica toliko volite, držite ih podalje od članaka. Nu i vas pozivam da ih upotrebljavate po želji (i u što većoj mjeri) na SZR poput ove. Što se tiče glagola biti, tu ste u potpunosti u pravu. Glagol biti može biti s obje strane imenice, nu meni se ovako više sviđa. Slobodno ispravite i premjestite, ali pokušajte manje rabiti praksu revertanja nečijih izmjena zato što vam se ne sviđa jedan mali djelić te iste izmjene. Iz tog razloga mičem vašu izmjenu i pozivam vas da ispravite samo ono što vam je sporno, a uz to još jednom apeliram, obzirom na enciklopedijsku funkciju, da jezične egzibicije ne uvrštavate u članak jer prosječni čitatelj ne razumije vaše pisanje. --[[Suradnik:Koryaksky|Koryaksky]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Koryaksky|razgovor]])</small> 15:00, 25. siječnja 2014. (CET)
:::::Ne radi se o jezičnim egzibicijama, nego o načelu: čitljivost '''nije nikakav kriterij''', jer bi, po toj logici, razne međunarodnice u HE (v. članak o Tomislavu Ladanu) morale biti maknute zbog potpune nerazumljivosti većini čitateljstva http://hebeta.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=35052 (proširci, akribičnim, medievalnu, nefabularnome, ideogram, ..). Dakle, da zaključim:
::::: Hrvatski (kao i drugi jezici) ima 5 funkcionalnih stilova: razgovorni, književni, upravno-pravni, znanstveni i publicistički. Enciklopedije se pišu '''znanstvenim''' funkcionalnim stilom uz primjese književnog i publicističkoga- a ne publicističkim, kao što ste možda mislili. Enciklopedija nije tisak, i glavni je kriterij obilje obavijesti, a ne razumljivost za polupismene. Vraćam na staru inačicu jer ova nije dobro obrazložena (zapravo, radi se o promašaju). [[Suradnik:Mir Harven|Mir Harven]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mir Harven|razgovor]])</small> 15:20, 25. siječnja 2014. (CET)
Vrati se natrag na stranicu »Korijenski pravopis«.