Novinski članak magazina [[The New Yorker]] od 7. lipnja 2010. navodi da je [[Julian Assange]], australski novinar i internetski aktivist, direktor WikiLeaksa.<ref name=McGreal>McGreal, Chris. [http://www.guardian.co.uk/world/2010/apr/05/wikileaks-us-army-iraq-attack Wikileaks otkriva video koji prikazuje američke zračne snage kako bombardiraju iračke civile], ''The Guardian'', 5. travnja 2010.</ref>
U travnju 2010. objava video-snimke poznate pod nazivom ''[[Collateral murder|Collateral Murder]]'' u kojima je prikazano ubijanje civila od Wikileaksastrane američke vojske u predgrađu Bagdada, što je od WikiLeaks učinilo glavnimjednim od najvažnijih portalomportala za neovlašteno objavljivanje priča, dokumenata i video-snimki s udaljenih bojišta. U srpnju iste godine je WikileaksWikiLeaks objavio [[Afganistanski ratni dnevnik]], kompilaciju više od 90 000 dokumenata o [[Rat u Afganistanu |ratu u Afghanistanu]] s kojima javnost prethodno nije bila upoznata.<ref>[http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2010/jul/25/afghanistan-war-logs-guardian-editorial?intcmp=239 Afganistanski rat, necenzurirane slike]</ref>. Veoma važan dokument objavljen na portalu WikiLeaks bio je dokument o dubokoj povezanosti američke vlade i američkih tajnih službi (CIA-e) s terorističkim organizacijama diljem svijeta te dvostrukim standardima u tumačenju međunarodnih prava i zakona od strane SAD-a. Dokument je objavljen pod nazivom "CIA Red Cell Memorandum on United States exporting terrorism" i vrlo teško je naći originalnu, neprepravljenu verziju. Nakon objavljivanja nekolicine povjerljivih dokumanata i ratnih zločina koje su NATO-ve snage činile u Iraku i Afganistanu, a o kojima nikada nije bilo ni riječi u zapadnim političkim i medijskim sferama, neke zemlje su u određenoj mjeri zabranile u pristup WikiLeaksu. Ubrzo je uslijedilo istraživanje glavnog urednika WikiLeaksa, Juliana Assangea, o slučajevima navodnog silovanja maloljetnice.
