Karlo I. Austrijski: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Rani život |
||
Redak 48:
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[
}}
'''Karlo I. Austrijski''' ili '''Karlo IV. Ugarski''' ([[hrvatski jezik|hrv]]. ''Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lorenski'', [[njemački jezik|njem]]. ''Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Marie von Habsburg-Lothringen'', [[engleski jezik|engl]]. ''Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine'', [[mađarski jezik|mađ]]. '''''IV. Károly''''' ili ''Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária'', [[talijanski jezik|tal]]. ''Carlo Francesco Ludovico Giorgio Ottone Maria d'Asburgo Lorena'', [[poljski jezik|polj]]. ''Karol Franciszek Józef Ludwik Hubert Jerzy Otto Maria Habsbursko-Lotaryński'', [[ukrajinski jezik|ukr]]. ''Карл І Франц Йосиф''; [[Persenbeug]], [[17. kolovoza]] [[1887]]. - [[Funchal]], [[Madeira]], [[1. travnja]] [[1922]].), posljednji [[Austrija|austrijski]] car i [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] kralj (kao Karlo IV.). Vladao je od [[1916]]. do [[1918]]. godine. U [[Katoličanstvo|Katoličkoj Crkvi]] štuje se kao '''blaženi Karlo Austrijski'''.
== Rani život ==
[[Datoteka:Imperialwagen Emperor Karl I of Austria 1916.JPG|mini|250px|left|Carska kočija Karla I. Austrijskog pri njegovoj krunidbi za ugarsko-hrvatskog kralja, 1916. god.]]
Karlo I. Austrijski rođen je 17. kolovoza 1887. u Dvorcu Persenbeug u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]. Roditelji su mu bili nadvojvoda [[Otto Franjo Josip Austrijski]] i princeza [[Marija Josipa od Saske]]. Kralj [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] mu je bio stric. U vrijeme njegova rođenja Franjo Josip I. je bio vladar Austro-Ugarske Monarhije, dokle je njegov ujak [[Franjo Ferdinand]] postao prijestolonasljednik Monarhije [[1889.]] godine. Karlo I. je od malih nogu bio odgajan kao pobožni [[Rimokatolička crkva|Rimokatolik]]. Rane godine života je proveo gdje god je bila stacionirana pukovnija njegova oca, te je kasnije živio u [[Beču]] i [[Reichenau]]. Karlo I. je bio privatno školovan, te je kasnije protivno običaju dinastije [[Habsburg]] pohađao javnu srednju školu tj. [[Gimnazija|gimnaziju]]. [[1907.]] proglašen je punoljetnim, te mu je za njegovog osobnog višeg dvorskog službenika dodijeljen princ [[Zdenko Lobkowitz]]. Po završetku srednjoškolskog obrazovanja, Karlo I. se pridružio [[Austro-ugarska vojska|Austro-Ugarskoj vojsci]]. Od [[1906.]] do [[1908.]] boravio je u [[Prag]]u gdje je uz vojničke obaveze studirao [[pravo]] i [[političke znanosti]]. Tijekom slijedećih nekoliko godina izvršavao je svoje dužnosti u [[garnizon]]ima diljem [[Češka (povijesna pokrajina)|Bohemije]]. Karlo I. nije bio blizak sa svojim praujakom kraljom Franjom Josipom I. Sa Franjom Ferdinandom također nije bio u bliskim odnosima, a razlike među njihovim suprugama su doprinosile postojećim tenzijama. Iz istih razloga Karlo I. do [[Sarajevski atentat|ubojstva]] Franje Ferdinanda nije imao uvid u državničke poslove, niti je bio predodređen za visoku političku dužnost.<ref>Alfred Francis Pribram, 1922.</ref>
Punim imenom ''Karl Franz Josef Ludwig Hubert Georg Maria'', bio je sin nadvojvode Otta, nećaka cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]], i princeze Marije Josipe od [[Kraljevina Saska|Saske]]. Nakon što je njegov stric nadvojvoda [[Franjo Ferdinand]] [[1914]]. godine ubijen u Sarajevu, Karlo je postao prijestolonasljednik, te [[1916]]. i naslijedio starog cara Franju Josipa. Oženio se princezom [[Zita od Bourbon-Parme|Zitom od Bourbon-Parme]], s kojom je imao osmero djece.▼
▲
Od samog početka svoje vladavine, šokiran ratnim stradanjima, počeo je pripremati teren za pregovore o mirovnom sporazumu između Austrije i sila [[Antanta|Antante]], ali nikad nije imao hrabrosti zaključiti mir bez [[Njemačko Carstvo|njemačke]] dozvole. Iako je car djelovao u dobroj namjeri, nije imao dovoljno znanja ni snage da se suprotstavi zagovornicima rata u Austro-Ugarskoj, a posebno savezniku Njemačkoj. Mogućnost sklapanja mira bez sudjelovanja Njemačke je smatrao nečasnom, tako da su na kraju svi pregovori propali. To je [[1918]]. godine i dovelo do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Sve do te posljednje godine rata, sile Antante nisu imale u planu potpuno razbijanje Habsburške monarhije. Ta je ideja prevladala uslijed neodlučnosti cara i austrijskih političara te istovremenog odlučnog djelovanja čeških i južnoslavenskih predstavnika.
Line 74 ⟶ 77:
apostolski kralj [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]], ovog imena Četvrti,
kralj [[Češka|Češke]], [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slavonija|Slavonije]] i [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Galicije]], [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Lodomerije]] i [[Kraljevina Ilirija|Ilirije]]; kralj [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|Jeruzalema]], nadvojvoda [[Nadvojvodina Austrija|Austrije]]; veliki vojvoda [[Velika Vojvodina Toskana|Toskane]] i [[Velika Vojvodina Krakov|Krakov]]a, vojvoda [[Lorena|Lorene]] i [[Vojvodina Salzburg|Salzburga]], [[Vojvodina Štajerska|Štajerske]], [[Vojvodina Koruška|Koruške]], [[Vojvodina Kranjska|Kranjske]] i [[Bukovina|Bukovine]]; veliki knez [[Velika Kneževina Transilvanija|Transilvanije]]; markgrof [[Moravska marka|Moravske]]; vojvoda [[Gornja Šleska|Gornje]] i [[Donja Šleska|Donje]] [[Šleska|Šleske]], [[Vojvodina Modena|Modene]], [[Vojvodina Parma|Parme]], [[Piacenza|Piacenze]] i [[Guastalla|Guastalle]], [[Vojvodina Auschwitz|Auschwitza]] i [[Vojvodina Zator|Zatora]], [[Vojvodina Tešin|Tešina]], [[Vojvodina Furlanija|Furlanije]], [[Dubrovnik]]a i [[Zadar|Zadra]]; kneževski grof [[kaštel Habsburg|Habsburga]] i [[Tirol (država)|Tirola]], [[Kyburg]]a, [[Gorica i Gradiška|Gorice]] i [[Gorica i Gradiška|Gradiške]]; knez [[Trident]]a i [[Brixen]]a; markgrof Gornje i Donje [[Lužička marka|Lužice]] i u [[Istarska marka|Istri]]; grof [[Hohenems]]a, [[Feldkirch]]a, [[Bregenz]]a, [[Sonnenberg]]a; gospodar [[Trst]]a, [[Kotor]]a i nad [[Slovenska krajina|Slovenskom krajinom]]; [[veliki vojvoda]] [[Vojvodina Srbija i Tamiški Banat|Vojvodine Srbije]].
== Literatura ==
* {{Citiranje knjige|last=Pribram|first=Alfred Francis|title=Encyclopedia Britannica - "Charles" (knjiga 12.)|year=1922.|publisher=Encyclopedia Britannica Inc.|location=Chicago, Illinois|isbn=978-0852299616|ref=harv}}
== Vanjske poveznice ==
| |||