|
hgfdsssssssssstzhfgrr
'''Mliječna kiselina''' (ili '''kiselinaetanska kiselina'''), 2-hidroksipropionska kiselina, CH<sub>3</sub>CH(OH)COOH. Spada u grupu [[Hidrokarbonske kiseline|hidroksikarbonskih kiselina]]. U svojoj molekuli sadrži jedan asimetrični ugljikov atom pa se pojavljuje u dvjema optički aktivnim modifikacijama (D-mliječna i L-mliječna kiselina) te kao njihova racemična, optički neaktivna smjesa (DL-mliječna kiselina). Tvori bezbojne kristale koji se tale na 25 do 26°C (D-m. k. i L-m. k.), odnosno na 18°C (DL-m.k.), pa prelaze u bezbojnu sirupastu higroskopnu tekućinu, vrlo lako topljivu u vodi i [[alkohol]]u, teško topljivu u [[eter]]u.
L-mliječna kiselina stvara se raspadanjem [[glikogen]]a u [[mišić]]ima koji su pod opterećenjem i uzrok je njihova [[umor]]a. D-mliječna kiselina nastaje vrenjem iz [[šećer]]a i drugih ugljikohidrata djelovanjem anaerobnih [[bakterija]], pa se zato nalazi u kiselome mlijeku, kiselom zelju, [[sir]]u, siliranom krmivu itd.. Mliječna kiselina idustrijski se proizvodi fermentacijom šećera iz [[škrob]]a, melase ili sulfitne lužine, a sintetski reakcijom cijanovodične kiseline i [[acetaldehid]]a, uz kiselinski nitril kao međuproizvod. Rabi se umjesto limunske i vinske kiseline u proizvodnji bezalkoholnih pića, kiselih [[bombon]]a, u medicini, tekstilnoj i kožnoj industriji, industriji vrenja i dr..
I mnoge soli i esteri mliječne kiseline (laktati) važni su u tehnici i medicini. Tako su npr. natrijev laktat i kalijev laktat nadomjesci za glicerol. Magnezijev laktat blagi je laksativ, etil-laktat hipnotik je i sedativ, a u tehnici služi kao otapalo, titanijev laktat služi za močenje kože itd..
===Izvor===
* Hrvatska enciklopedija, Broj 7 (Mal-Nj), str. 381. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0
{{Mrva-kem}}
[[Kategorija:Organski spojevi s kisikom]]
|
