Ateizam u Hrvatskoj: razlika između inačica

'''Ateizam u Hrvatskoj''' nije uveliko raširen i prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine bilo je oko 163.000 građana (od ukupno 4.284.889 stanovnika). Prema postotku stanovnika koji se izjašnjavaju kao ateisti i agnostici, Hrvatska spada u samo dno ljestivceljestvice zemalja u Europi po broju ljudi koji ne vjeruju u [[bog]]a ili [[božanstvo]]. Točan broj osoba koji ne vjeruju u boga ili božanstvo nije moguće u potopunostipotpunosti ustanoviti jer u nekim zemljama prema ispitivanjima Phila Zuckerburga pronađeno je da iako su se stanovnici neke zemlje izjašnjavali da ne vjeruju u boga ili božanstvo da se manje od četvrtine tih izjašnjavali da su ateisti.<ref>http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Ath-Chap-under-7000.pdf Phil Zuckerman, Atheism: Contemporary Rates and Patterns,From the Cambridge Companion to Atheism, edited by Michael Martin, University of Cambridge Press, 2007 (engleski)</ref>. Neki aktivnistiaktivisti ununtarunutar Hrvatske ne prihvaćaju statistike iz Hrvatskog Zavoda za statistiku koju smatraju netočnim. Na primjer, u razgovoru sus novinarima Slobodne Dalmacije 2010. godine predsjednik građanske sekularnističkesekularističke/ateističeateističke udruge Protagora [[Milan Polić]] tvrdio je da u Hrvatskoj ima oko 30% katolika.<ref>http://www.sekularizam.org/milan-polic-u-hrvatskoj-nema-vise-od-30-posto-katolika.html</ref><ref>http://danas.net.hr/hrvatska/u-hrvatskoj-ima-svega-30-posto-katolika</ref>

'''Nisam vjernik''' ime je za neformalnu skupinu građana koji okupljaju ateiste čiji je glavni zadatak promicanje sekularizma i ateističke ideje da bi ojačali broj ljudi u Hrvatskoj koji bi se izglašavaliizjašnjavali kao nevjernici. Organizacija je osnovana u veljači 2011. godine, neposredno prije popisa stanovništva 2011. Kao neformalna organizacija nemaju formalne strukture kao udruge ili društva. Odnose s medijima se isključivo vodi preko glasnogovornika koji su imenovani od članova a to su Neven Barković (znanstveni urednik t-portala) i Ivan Pekarik.

Skup razuma održao se na Cvijetnom trgu u Zagrebu s početkom u 18 sati. Bilo je nazočno oko 200 građana iako je bilo najavljeno preko Facebook stranica da će doći oko 2000 prosvjednika. U protuprosvjedu pojavilo se oko 30-ak osoba<ref>http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=197691&cHash=261b4bf34f</ref>. Među poznatijim osobama na prosvjedu su bili prisutni sljedeći: [[Predrag Matvejević]], [[Edo Popović]], akademik [[Vlatko Silobrčić]], [[Goran Beus]] iz [[HNS]]-a. U Splitu na Narodnom trgu bilo je nazočno oko 150 građana<ref>http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=197691&cHash=261b4bf34f</ref>. Skup razuma je imao mali odjek izvan Hrvatske, kao znak podrške u održan je bio prosvjed ispred hrvatskog veleposlanstva u Hamburgu 18. siječnja 2013. u kojoj se okupilo nekoliko prosvjednika koji su nosili transparet kritiziraju hrvatske vlasti, i kojim se podržava uvođenje [[zdravstveni odgoj|zdravstvenog odgoja]]<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatski-quotskup-razumaquot-podrzali-i-prosvjedom-pred-hrvatskim-veleposlanstvom-u-hamburgu/657878.aspx </ref> Skup je doživio veliku pokrivenost u hrvatskim medijima s obzirom prema broju okupljenih ljudi na skupu u dva grada (Zagreb (~200) i Split (~150), nego Mediji koji u pokrivali bili su: [[HRT]], [[Večernji list]], [[Jutarnji list]], [[24 sata]], [[Narodni list]] kao i mnogi drugi digitalni portali.

* podpredsjednicapotpredsjednica vlade [[Vesna Pusić]]