Leptiri: razlika između inačica

| naziv = Leptiri

| slika = Papilio machaon 01 04102009.jpg

| slika_opis = ''[[Lastin rep]]''

| regnum = [[Životinje|Animalia]]

 

Prednja krila obično su veća od stražnjih. Bez krila, leptiri mogu biti dugi između 3 mm i 7 cm. Najveći među njima, vrste ''[[Ornithoptera alexandrae]]'' mogu imati raspon [[krilo|krila]] i veći od 30 cm. Najmanjim leptirom se smatra patuljasti moljac s rasponom krila od svega dva milimetra, dok najveću površinu krila ima ''[[Attacus atlas L.]]'' iz [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]]. <ref>izv. tekst Emmanuelle Paroissien, prir. Émilie Beaumont, prijevod Blanka Pašagić, hrv. i BiH izdanje NAŠA DJECA d.o.o. 2004. ISBN 953-171-500-9</ref>

 

== Životni ciklus ==

[[File:Papilio Machaon caterpillar.JPG|thumb| Gusjenice najčešće žive na bilju i hrane se biljem.]] U jajetu, koje je prvi razvojni oblik leptira razvija se mlada gusjenica. Ličinke leptira su [[gusjenica|gusjenice]] s usnim organima za grizenje, većinom žive na kopnu, a neke u vodi. Hrane se uglavnom raznim biljnim dijelovima. Na glavi imaju kratka ticala i 4 do 6 jednostavnih očiju. Uz prave noge imaju obično 5 pari panoga (na 3. do 6. i na zadnjem začanom kolutiću). Za leptire je karakteristična potpuna [[preobrazba]] (holometabolija) pa između ličinačkog stadija i odrasle jedinke prolaze stadij [[kukuljica|kukuljice]]. Prije nego što se zakukulje, gusjenice se pričvrste na zaštićenu mjestu ili ispredu svilen zapredak, te se preobraze u slobodnu ili češće zastrtu kukuljicu. Kukuljica se doima mirnom, međutim u unutrašnjosti se odvijaju velike promjene, organi gusjenice se razgrađuju, a izgrađuju se unutrašnji organi leptira. Kad se odrasli leptir izvuče iz zapretka najprije raširi krila da se osuše. Nakon toga je spreman za let. Potpuno razvijeni leptiri žive obično samo kratko vrijeme, ali neki mogu i prezimiti.

 

== Klasifikacija ==