Karmelićani: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
'''Karmelićani'''
Godina utemeljenja: početkom [[13. stoljeće|13. st.]], obnova [[1562]]. godine
Redak 7:
Poznatiji [[samostan]]i: [[Crkva Majke Božje Remetske|Remete]] ([[Zagreb]]), [[Sombor]] ([[Srbija]]), [[Buško blato]] ([[BiH]]).
Sveci, blaženici i sluge Božji iz njihovih redova: [[Sveta Tereza Avilska]], [[Ivan od Križa|Sveti Ivan od Križa]], [[Sveta Mala Terezija]], [[Sveta Edith Stein
Pitomcem karmelićana u Somboru je bio i bački hrvatski znanstvenik [[Ante Sekulić]].<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/84409 Ocjene i prikazi: ANTE SEKULIĆ, Karmelićanski prinosi hrvatskoj kulturi. Izd. Sekcija DHK i Hrvatskoga centra P.E.N.-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu, knj. 9, Zagreb 2001, I-VIlI + 1-390.], piše Josip Barbarić, Fontes</ref>
== Kratka povijest Reda ==
Redak 30:
Sv. Terezija ih je nakon nekoliko mjeseci u [[Korizma|korizmi]] [[1569.]] obišla, kad je bila na putu za osnutak u [[Toledo|Toledu]]. Svoja zapažanja i dojmove o tom susretu ostavila je u 14. poglavlju Knjige osnutaka. Ubrzo potom, zbog iznimno loših uvjeta života u Duruelu, osnutak je u lipnju [[1570.]] preseljen u nedaleko mjesto Mancera de Abajo, ali karmelićani nisu nikad zaboravili „betlehemsku štalicu“ (Osnuci 14,6) iz Duruela, i s nostalgijom su to mjesto i kasnije posjećivali.
Na tom je mjestu poslije više godina sagrađena jedna kapelica, a [[1637.]] čak i novi [[samostan]], koji je međutim u potpunosti uništen nakon antiklerikalnih zakona u Španjolskoj [[1835.]] godine. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], 20. srpnja [[1947.]], na tom području je uspostavljen novi samostan bosonogih karmelićanki, koje – po želji sada već blažene Majke Maravillas od Isusa – nastavljaju uspomenu na Ivana od Križa u tamošnjoj samoći.
Red se odlikuje velikim štovanjem Blažene Djevice Marije pod čijom zaštitom živi i djeluje od početka. Iako je prelaskom iz [[Palestina|Palestine]] u [[Europa|Europu]] Red izgubio svoju monašku dimenziju, mnoge provincije u Zapadnoj Europi i danas imaju po jedan samostan koji se naziva "pustinja", a u kojem karmelićani žive intenzivnijim molitvenim životom (zajednička liturgija časova i osobno razmatranje), u većoj povučenosti od svijeta.
Line 52 ⟶ 50:
=== Karmelićani ===
* [[Vinko Mamić]]
* [[Ivan Keravin]]
* [[Gerard Tomo Stantić|Gerard Tome Stantić]]
* [[Ivan Galović|Ivan Albert Galović]], skladatelj<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/1181/ZV23.html]</ref>
* [[Marko Pašalić|Marko Anđelko Pašalić]], slikar<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/1211/ZV22.html]</ref>
* [[Marin Marković|Marin Ladislav Marković]], provincijal, prior, tajnik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara, vjerski pisac<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/1221/ZV25.html]</ref>
* [[Ante Stantić|Alojzije Ante Stantić]]
* Jakov Mamić
* Jure Zečević
=== Klauzurne karmelićanke ===
[[Klauzurne karmelićanke]] su u Hrvatsku došle na poziv kardinala [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]]. Godine [[1939.]] su utemeljile svoj klauzurni Karmel u [[Brezovica (Zagreb)|Brezovici]], a potom djeluju u [[Juršići|Jurišićima]], odakle odlaze u [[Kloštar Ivanić]]. Godine [[1987.]] sestre iz Kloštra Ivanića osnivaju samostan u [[Šarengrad|Šarengradu]]. Početkom velikosrpskog osvajanja Hrvatske ih velikosrbi protjeruju iz Šarengrada te su neko vrijeme sestre provele kao prognanice u Remetama. U međuvremenu im je izgrađen samostan u [[Đakovačka Breznica|Đakovačkoj Breznici]]<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=2089923&no=75 Hrvatska riječ] Baština za budućnost, 16. srpnja 2004. </ref>, kod Đakova, a izgrađen je i osnovan novi samostan i u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]].
{{commonscat|Carmelites}}▼
== Izvori ==
:*[http://www.redovnici.hr/redovi/karmelic.htm
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
▲{{commonscat|Carmelites}}
* [http://www.karmel.hr Hrvatski karmelićani]
* [http://www.hrkarmel.com Karmelska duhovnost]
* [http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=2218399&no=127 Hrvatska riječ] Tiho prisustvo samozatajnih redovnika
▲{{Predložak:Katolički crkveni redovi}}
{{Katoličanstvo u Hrvatskoj}}
| |||