Stjepan Postum: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Stjepan Postum''' ili '''Postuhmni''' (1236.-1271.), nepriznati ugarski kraljević iz dinastije Arpadovića, najmlađi sin Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|hrvatsk...
 
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Stjepan Postum''' ili '''Postuhmni''' ([[1236.]] - [[10. travnja]] [[1271.]]), nepriznati ugarski kraljević iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]], najmlađi sin [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|hrvatsko-ugarskog kralja]] [[Andrija II.|Andrije II.]] (1205.-1235.) i njegove treće supruge Beatrice d'Este. Rodio se nakon očeve smrti, pa su mu starija braća, kralj [[Bela IV.]] (1235.-1270.) i [[herceg]] [[Koloman (herceg)|Koloman]] osporavala pravo na dinastičke i [[knez|kneževske časti]], smatrajući ga plodom kraljičine nevjere s [[palatin]]om i [[ban]]om Dionizijem. Zbog toga je živio u progonstvu, prvo u [[Sveto Rimsko Carstvo|Njemačkoj]], a zatim u [[Venecija|Veneciji]], gdje je Beatrice stavila sina i sebe popd [[dužd]]evu zaštitu.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 194.</ref>
 
Godine [[1242.]] kralj Bela IV. se zaratio s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] zbog grada [[Zadar|Zadra]], koji je želio preoteti Veneciji. Međutim, vojska hrvatskog hercega i bana Dionizija bila je [[ljeto|ljeti]] [[1243.]] potučena pred Zadrom, te se Bela mirom u slavonskom gradu Glažu [[1244.]] godine, odrekao prava na Zadar, a dužd se obavezao da neće podupirati "''nekog Lombarda''" Stjepana, "''tobožnjeg sina kralja Andrije''", koji je tada živio u Veneciji i za koga je njegova majka, kraljica Beatrica tražila poslije Kolomanove smrti hrvatsko herceštvo.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 199.</ref>
Redak 19:
[[Kategorija:Mađarsko plemstvo]]
[[Kategorija:Arpadovići]]
 
[[en:Stephen the Posthumous]]
[[es:Esteban el Póstumo]]
[[it:Stefano il postumo]]
[[sh:Stjepan Postum]]