|
====Kraljevina Jugoslavija====
Nakon uspostave južnoslavenske države [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]] u prosincu [[1918.]] godine i kad je formirana prva zajednička vlada, pod predsjedništvom radikala Stojana Protića, izabran je za ministra vanjskih poslova.<ref name="proleksis"/> Sudjelovao je na [[Versajska mirovna konferencija|mirovnoj konferenciji]] u [[Versailles]]u zastupajući interese KraljevineKraljevstva SHS nasuprot talijanskim presezanjima prema istočnoj obali Jadrana. GodineOdstupio [[1920.]]je daonakon jepotpisivanja ostavku[[Rapalski naugovor|Rapalskog ministarskiugovora]] položaj(1920.). Protivio se kao i svi ostali hrvatski predstavnici, [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskom ustavu]] (1921.). Zauzimao se za [[federalistički blok|federalističko]] uređenje i nacionalnu ravnopravnost. Godine [[1924.]] ušao je u [[Hrvatska zajednica|Hrvatsku zajednicu]] (koja je bila u [[Hrvatski blok|Hrvatskom bloku]]).<ref name="proleksis"/> Na [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1925.|izborima iz [[1925.]] godine izabran je na listi [[Hrvatska republikanska seljačka stranka|HRSS]]-a ali oštro zamjera [[Stjepan Radić|Radiću]] njegov ulazak u vladu.<ref name="Strižić">Ivan Strižić, ''Hrvatski portreti'', DoNeHa, Zagreb, 1993., ISBN 953-96050-0-8 str. 107.</ref> Radićev čin ulaska u vladu označio je kao kapitulaciju pred hegemonizmom te istupa iz stranke i osniva [[Hrvatska federalistička seljačka stranka|Hrvatsku federalističku seljačku stranku]].<ref name="Strižić"/> Stranka je svoj program temeljila na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralističkog uređenja države.<ref>[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Jugoslavije'', 2. dop. izd., Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2003., ISBN 953-6308-46-0 str. 111.</ref> Godine [[1931.]] pristupa Hrvatskoj seljačkoj stranci.<ref name="proleksis"/> Godine [[1932.]] zajedno s [[Vladko Maček|Vladkom Mačekom]] i [[Seljačko-demokratska koalicija|SDK]], sudjeluje u stvaranju rezolucije nazvane ''[[Zagrebačke punktacije]]''. Trumbić je sastavio tekst rezolucije a potpisao ju je i [[Mile Budak]].<ref name="Mužić">[[Ivan Mužić]], ''Hrvatska politika i jugoslavenska ideja'', vl. naklada, Split, 1969., str. 213.</ref> U toj se rezoluciji osuđuje srpski hegemonizam, naglašava hrvatska individualnost i traži složena država.<ref name="Mužić"/>
UmroNakon [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|atentata na Stjepana Radića]] (1928.), pristupio je Poslaničkomu klubu [[seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratske koalicije]] (SDK) te je u Zagrebuvanjskoj 1938politici zastupao politiku [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS), a godine [[1931.]] i formalno je pristupio HSS-u.<ref name="trumba"/><ref name="proleksis"/> Godine [[1932.]] zajedno s [[Vladko Maček|Vladkom Mačekom]] i [[Seljačko-demokratska koalicija|SDK]], sudjeluje u stvaranju rezolucije nazvane ''[[Zagrebačke punktacije]]''. Trumbić je sastavio tekst rezolucije a potpisao ju je i [[Mile Budak]].<ref name="Mužić">[[Ivan Mužić]], ''Hrvatska politika i jugoslavenska ideja'', vl. naklada, Split, 1969., str. 213.</ref> U toj se rezoluciji osuđuje srpski hegemonizam, naglašava hrvatska individualnost i traži složena država.<ref name="Mužić"/> Djelujući u prvom redu u interesu hrvatskog naroda, u teškim okolnostima za hrvatske zemlje, suočio se s razočaranjima što ih je nosila [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]], a umro je tri godine (1938.) prije [[Travanjski rat|raspada te države]], u Zagrebu.<ref name="trumba"/> Sahranjen je u Splitu a nadgrobni mu je spomenik, djelo [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], postavljen na godišnjicu smrti, u studenom [[1939.]] godine.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041201/feljton01.asp Perislav Petrić: Dom dostojan splitskih veslača. Počast Trumbiću], [[Slobodna Dalmacija]], srijeda, 1. prosinca 2004., preuzeto 10. kolovoza 2012.</ref>
==Izvori==
|
