Ante Trumbić: razlika između inačica

Zauzimao se za [[federalistički blok|federalističko]] uređenje i nacionalnu ravnopravnost. Nakon prelaska u Zagreb 1923., godine [[1924.]] ušao je u [[Hrvatska zajednica|Hrvatsku zajednicu]] (koja je bila u [[Hrvatski blok (1921.)|Hrvatskom bloku]]).<ref name="proleksis"/> Hrvatsku zajednicu, autonomističku građansku stranku usmjerava k republikanstvu. Radićev je odvjetnik nakon uhićenja vodstva [[HRSS]]-a 1925., prihvaća kandidaturu HRSS-a i svoje matične stranke, te [[Izbori u Kraljevini SHS 1925.|pobjeđuje na skupštinskim izborima 1925.]] kao jedan od kandidata za grad [[Zagreb]].<ref name="Krleža"/> Raskida s Radićem nakon njegova prihvaćanja Vidovdanskog ustava<ref name="Strižić">Ivan Strižić, ''Hrvatski portreti'', DoNeHa, Zagreb, 1993., ISBN 953-96050-0-8 str. 107.</ref> Radićev čin ulaska u vladu označio je kao kapitulaciju pred hegemonizmom te istupa iz stranke i osniva proturadićevsku [[Hrvatska federalistička seljačka stranka|Hrvatsku federalističku seljačku stranku]].<ref name="Strižić"/> Stranka je svoj program temeljila na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralističkog uređenja države.<ref>[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Jugoslavije'', 2. dop. izd., Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2003., ISBN 953-6308-46-0 str. 111.</ref> Na skupštinskim izborima 1927. stvorio je [[Hrvatski blok (1927.)|Hrvatski blok]] s [[frankovci]]ma, te bio izabran u Zagrebu skupa s [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]].<ref name="Krleža"/>

Nakon [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|atentata na Stjepana Radića]] (1928.), pristupio je Poslaničkomu klubu [[seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratske koalicije]] (SDK) te je u vanjskoj politici zastupao politiku [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS). Bila je to neuspjela vanjskopolitička misija HSS-a u nizu zapadnih zemalja.<ref name="Krleža"/> Za [[šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]], i formalno je pristupio HSS-u.<ref name="trumba"/><ref name="proleksis"/> Branio je Mačeka nakon uhićenja 1930, sastavio Zagrebačke punktacije (1932) u , te za vrijeme Mačekova tamnovanja (1932-34) neformalno predvodio HSS. Godine [[1932.]] zajedno s [[Vladko Maček|Vladkom Mačekom]] i [[Seljačko-demokratska koalicija|SDK]], sudjeluje u stvaranju rezolucije nazvane ''[[Zagrebačke punktacije]]''. Trumbić je sastavio tekst rezolucije a potpisao ju je i [[Mile Budak]].<ref name="Mužić">[[Ivan Mužić]], ''Hrvatska politika i jugoslavenska ideja'', vl. naklada, Split, 1969., str. 213.</ref> U toj se rezoluciji osuđuje srpski hegemonizam, naglašava hrvatska individualnost i traži složena država.<ref name="Mužić"/> Za vrijeme Mačekova tamnovanja (1932.-1934.) neformalno je predvodio [[HSS]].<ref name="Krleža"/> Djelujući u prvom redu u interesu hrvatskog naroda, u teškim okolnostima za hrvatske zemlje, suočio se s razočaranjima što ih je nosila [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]], a umro je tri godine (1938.) prije [[Travanjski rat|raspada te države]], u Zagrebu.<ref name="trumba"/> Sahranjen je u Splitu a nadgrobni mu je spomenik, djelo [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], postavljen na godišnjicu smrti, u studenom [[1939.]] godine.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041201/feljton01.asp Perislav Petrić: Dom dostojan splitskih veslača. Počast Trumbiću], [[Slobodna Dalmacija]], srijeda, 1. prosinca 2004., preuzeto 10. kolovoza 2012.</ref>