Inačica od 25. srpnja 2013. u 08:16 uredi MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m →‎Opadanje i nestanak carstva: lektura, replaced: poslijednji → posljednji using AWB ← Starija izmjena		Inačica od 11. ožujka 2014. u 02:41 uredi ukloni ovu izmjenu 89.144.217.149 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 8: '''Hetiti''' su bili [[Indoeuropljani\|indoeuropski narod]] koji je živio u drevnoj [[Mala Azija\|Maloj Aziji]]. Hetiti su u [[Anatolija\|Anatoliji]] stvorili moćnu državu koja je nekoliko stoljeća bila svjetska velesila i igrala važnu ulogu u političkim odnosima tadašnjih sila. [[Hetitski jezik]] pripada [[Indoeuropski jezici\|indoeuropskoj]] jezičnoj ~~grupi~~skupini i najstariji je jezik te skupine, a sami su ga Hetiti nazivali ''nesitskim'' (tj. jezik grada Neše). Prije dolaska Hetita na tom su području oko 2000. pr. Kr. živjeli stanovnici [[Hati]], od kojih su Hetiti preuzeli ime. Sjedište države bilo je u Hattuši. Legendarnim osnivačem države Hetiti su smatrali [[Labarna\|Labarnu]], pa je njegovo ime uzeto kao titula (''Muršiliš'') svih kasnijih vladara. Na vrhuncu moći Hetitska je držva bila u vrijeme vladara [[Muršiliš]]a, koji je porazio [[Huriti\|Hurite]] u [[Sirija\|Siriji]], i razorio njihov grad Alep, te prodro do [[Babilon]]a koji je zauzeo i opljačkao oko 1595. pr. Kr. Nakon njegove smrti uslijedilo je dvjestogodišnje razdoblje nestabilnosti, a potom je počeo novi uspon države. U to vrijeme Hetiti pod svojom vlašću čvrsto drže Siriju, a pokušaj egipatskog faraona Ramzesa II. da otkloni hetitski utjecaj iz Sirije nije uspio.

Hetiti: razlika između inačica