|
== Podrijetlo i karijera ==
Bruno Bjelinski (''rođen:'' Weiss) rodio se 1. studenoga, 1909. godine u [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]]<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 107</ref><ref>Ivo Goldstein, 2005, str. 288</ref><ref>Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Djela hrvatskih skladatelja Židovskog podrijetla u Beču; stranica 38; broj 107, studeni / prosinac 2008.</ref><ref>{{cite news|url=http://www.croatian-jewish-network.com/?q=hr/node/21|title='Židovska zajednica u Hrvatskoj'|publisher=Croatian Jewish network|work=www.croatian-jewish-network.com|language=Croatian}}</ref> obitelji u [[Trst]]u. MajkeMajka mu je preminula kada je imao svega godinu dana., Otacte ga je otac kasnije odveo u [[Zagreb]] gdje ga je odgojila baka.<ref name="nl">{{Citiranje www|naslov=50 godina umjetničkog rada Ljerke Pleslić-Bjelinski: I dalje kroz život, zajedno s Brunom...|url=http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/50-godina-umjetnickog-rada-Ljerke-Pleslic-Bjelinski-I-dalje-kroz-zivot-zajedno-s-Brunom|autor=Svjetlana Hribar|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=[[Novi list]]|format=|rad=|stranice=|dan=28. studenoga 2012.|mjesec=|godina=|preuzeto=7. siječnja 2014.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Kao dijete svirao je [[violina|violinu]], a potom i [[glasovir]]. Bjelinski je najprije započeo studij prava, koje je i doktorirao na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]], ali se pravom bavio kratko vrijeme do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Upisao se na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičku akademiju u Zagrebu]], koju je završavio [[1935.]] godine u klasi istaknutih umjetnika i pedagoga poput [[Blagoje Bersa|Blagoja Bersa]] i [[Franjo Dugan|Franje Dugana]]. Već prije rata skladao je nekoliko djela, niz [[sonata]], [[tokata]] i [[suita]], ali mu je Drugi svjetski rat prekinuo stvaralaštvo. Tijekom rata, zbog židovskog podrijetla, pobjegao je iz Zagreba u talijansku zonu na [[Vis]], gdje je ostajo do kraja rata. Kraće je vrijeme predavao u [[Split]]u, ali [[1945.]] se preselio u Zagreb gdje na Muzičkoj akademiji počeo predavati [[kontrapunkt]] i [[polifonija|polifoniju]] (1945-77). Tu je ostavario uspješnu karijeru. Bjelinski je skladao šest [[opera]], tri [[balet]]a, 15 [[simfonija]], te brojnu glazbu za glasovir, čelo, kao i komornu glazbu za glasovir, violinu, violu, fagot i piano duo.
Osobitim čarom je pisao za djecu, kojima posvećuje neka od svojim najbojih djela. U opusu za djecu stvaranim 1950.-ih, ističu se [[Sedam bagatela za klavir]], opere [[Pčelica Maja]]{{newdsm}} na riječi [[Waldermar Bonsels|Waldemara Bonselsa]], [[Heraklo]]{{newdsm}} i [[Ružno pače]]{{newdsm}}, te baleti [[Pinokio]], [[Petar Pan]]{{newdsm}} i [[Mačak u čizmama]]{{newdsm}}. U tim djelima istaknuta je njegova sklonost [[humor]]u i [[ironija|ironiji]], koje koristi za zabavu i u animaciji mladih slušatelja. U već odmaklom stvaralačkom zanosu nastala je opera [[Orfej XX. stoljeća]], [[Koncert za Romea i Juliju]], te nekoliko simfornija. Bjelinski je skladao i glazbu za film [[Plavi 9]]. Još za života njegova djela stekla su velika priznanja, a bio je i član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti]].
|
