Razlika između inačica stranice »Krim«

Dodana 2.133 bajta ,  prije 7 godina
bez sažetka
m
 
Na putu svojevrsne komunističke urote uskoro se našla još opasnija politička i društvena snaga koja je zavladala cijelim postsovjetskim terenom, [[organizirani kriminal]]. Na Krimu je on pao na plodno tlo posebno zbog toga što je oko 12 milijuna turista svake sezone posjećivalo Krim te su ostavljali veliki novac koji je pogodovao cvjetanju prostitucije, razbojništva i trgovine [[Psihoaktivne droge|narkoticima]]. Kumovi više krimskih mafijaških klanova uložili su golem novac u partijska odmarališta. Da bi legalizirali svoju djelatnost, tražili su političko uporište te ga pronašli u ruskom [[Nacionalizam|nacionalizmu]]. Budući da je krimsko Vrhovno vijeće tražilo veliko mito, pronašli su novo riješenje odnosno fiktivnog političkog vođu [[Jurij Mješkov|Jurija Mješkova]] koji je trebao legalizirati krimski kriminal. Na izborima su se sudarila dva podjednako nemoralna klana – komunistički (Bagrov) i klan kriminalnih biznisa (Mješkov). Malograđanska masa (glavni oslonac sovjetskog društva) glasala je za Mješkova koji je obećavao povećanje plaća u ruskim [[Ruska rublja|rubljima]]. Nakon pobjede Mješkova, naglo se povećao kriminal, a krvavi sukobi mafijaških klanova postali su dio krimske svakodnevnice. U aktivnu politiku Krima uključuje se i dio političke elite iz [[Moskva|Moskve]], te su Krim posjetili i savjetnici ruske vlade: Grišankov - bivši šef specijalnog odjela KGB SSSR-a, Koževnikov – potpukovnik vojne kontraobavještajne službe i Mihajlov – načelnik specijalnog odjela KGB SSSR-a.
 
=== Pripajanje Rusiji ====
 
Krim se proglasio neovisnim od [[Ukrajina|Ukrajine]] 11. ožujka 2014. Vrhovno vijeće [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]] i Gradsko vijeće [[Sevastopolj|Sevastopolja]] su na izvanrednom zasjedanju usvojili Deklaraciju o neovisnosti Krima.<ref name=Vjesnik3>[http://ruskivjesnik.com/news/2014/03/17/parlament_krima_zatrazio_pripojenje_poluotoka_u_sastav_rusije_26117.html Parlament Krima zatražio pripojenje poluotoka u sastav Rusije]. Ruski vjesnik, 17. ožujka 2014. Pristupljeno 18. ožujka 2014.</ref>
 
Pet dana poslije, 16. ožujka, održan je referendum na kojem se 96.7% glasača izjasnilo za pridruženje Krima [[Rusija|Ruskoj Federaciji]].<ref>Davor Ivanov; Ana Erdelja; Ivica Kristović; Tomislav Krasnec; Antonio Mandir: [http://www.vecernji.hr/svijet/proruski-prosvjednici-zauzimaju-zgrade-i-pale-knjige-na-ukrajinskom-jeziku-927207 Putin priznao Krim, Zapad uveo sankcije]. Večernji list, 17. ožujka 2014. Pristupljeno 18. ožujka 2014.</ref> Dan nakon referenduma Državno vijeće Krima je na izvanrednoj sjednici izglasalo Rezoluciju o neovisnosti Krima za koju je glasovalo 85 od 100 zastupnika, a isti dan Državno vijeće uputilo je molbu Rusiji za priključenjem. Odlučeno je da će se država zvati Republika Krim i da će grad Sevastopolj u njoj imati poseban status, a Vrhovno vijeće AR Krima preimenovano je u Državno vijeće Republike Krim. Također je odlučeno da će na Krimu od 30. ožujka 2014. vrijediti moskovsko vrijeme, a kao službena valuta uveden je ruski [[rubalj]], no do 1. siječnja 2016. u opticaju će biti ukrajinska [[grivna]].<ref name=Vjesnik3/>
 
Rusija je prihvatila molbu 18. ožujka, a sporazum o pridruženju Krima Ruskoj Federaciji potpisali su predsjednik Vlade Krima Vladimir Aksjonov, gradonačelnik Sevastopolja [[Aleksej Čali]] i predsjednik Rusije [[Vladimir Putin]].<ref>Davor Ivanov: [http://www.vecernji.hr/svijet/putin-u-parlamentu-docekan-ovacijama-krim-je-oduvijek-bio-dio-rusije-927543 Putin potpisao sporazum o priključivanju Krima Rusiji]. Večernji list, 18. ožujka 2014. Pristupljeno 18. ožujka 2014.</ref>
 
== Stanovništvo ==
9.276

uređivanja