Wikipedija

Rumunji: razlika između inačica

Stranica Razgovor

Rumunji (uredi)

Inačica od 24. ožujka 2014. u 11:57

Obrisano 6 bajtova ,  prije 9 godina
m
lektura
← Starija izmjenaNovija izmjena →
VizualnoWikitekst
Moldavskoj - Moldaviji
m lektura
Redak 2:
[[Datoteka:Vlasimapa.PNG|mini|desno|300px|Narodi vlaškog podrijetla]]
== Ime ==
Rumunji će svoje ime (sebe zovu Români) steći tek nakon romanizacije stare [[Dacija|Dacije]] i tračkih plemena ([[Dačani|Dačana]]) naseljenih u njoj. Na prostoru koji su nastanjivala stara dačka plemena nastale su 3 etnografske zone u kojima razlikujemo prave Rumunje u području [[Transilvanija|Transilvanije]] uključujući i [[Crişana|Crişanu]] i [[Banat]]. Druga je [[Vlaška (pokrajina)|Vlaška]] u [[Oltenija|Olteniji]], [[Muntenija|Munteniji]] i [[Dobrudža|Dobrudži]] gdje nalazimo [[Vlasi|Vlahe]] ili Aromune (Arumunje). Treća je [[Moldavija]] sas [[Moldavci]]ma, uključujući republiku [[Moldaova|Moldovu]], [[Moldavija|Moldaviju]] u Rumunjskoj, [[Budžak]] i [[Bukovina]].
 
Nazivi Români, Rumunji i ostale varijante svakako potječu po imenu starog Rima, jer su sami sebe smatrali nasljednicima ove države.
Redak 34:
 
== Povijest ==
Područje današnje Rumunjske nastanjeno je već nekoliko desetina tisuća godina. Najstarije kosti pronađena na njezinom području stare su između 34,000 i 36,000 godina. Radi se o facialnim kostima koje su pripadale muškarcu i zasada se smatraju najstarijima u [[Europa|Europi]] ([http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/3129654.stm vidi]). Pretke današnjih Rumunja ovdje nalazimo već negdje oko 500 godina pr. Kr. To su Dačani koji nastanjuje krajeve između obala [[Crno more|Crnog mora]] i na zapad preko Karpata do u [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]]. Ova srodna plemena pod vodstvom [[Burebista|Burebiste]] (82-44 pr. Kr.) ujedinit će se u snažnu državu protiv koje će zaratit [[Cezar]], ali iste godine obadvoje vođa doživljavaju istu sudbinu. Ubijeni su od svojih podanika. [[Rim]] ipak nastavlja rat protiv Dačana čija se država raspala na 4 ili 5 djelovadijelova, svaka pod drugim vladarom. Do ujedinjenja ipak dolazi [[95]]. pod vodstvom [[Decebal]]a. Ovaj se hrabro opire napadima rimskih careva [[Domicijan]]a i [[Trajan]]a. SaS Trajanom vodi ratove 101.-101. i 105.-106. ili 107. U ovom posljednjem destruktivnom ratu Decebal je podlegao, te se opkoljen ubija. Rim ovlada Dacijom a [[129]]. podijeljena je na [[Gornja Dacija|Gornja Daciju]] (Dacia superior) i [[Donja Dacija|Donja Daciju]] (Dacia inferior). Ove provincije poznate su i kao Transilvanija i Mala Valahija ili Mala Vlaška. [[Marko Aurelije]] Daciju će podijeliti na 3 provincije Porolissensis, Apulensis i Maluensis. Glavno im sjedište postaje [[Sarmizegetusa]], gdje je skončao posljednji dački kralj Decebal ([http://www.webcitation.org/query?id=1256561348047467&url=www.geocities.com/dacgerula/poze.html vidi]).
Dacija se nalazi na sjevernoj i istočnoj granici carstva te je neprekidno pod prijetnjom raznih skitalačkih plemena ali i pod zaštitom rimske vojske. među ostalima tu je i slavna [[Legio XIII Gemina]], koja je ratovala u Galiji a 49. prije Krista prelazi [[Rubikon]] ([http://www.livius.org/a/battlefields/rubico/rubico.JPG vidi most na rijeci Rubikon]), te dolazi do drugog rimskog građanskog rata. Još je jedna legija tu stacionirana, to je [[Legio V Macedonica]]. Na granicama rimskog carstva javljaju se novi narodi i nove opasnosti. Dolaze [[Vizigoti]], a za leđima su im [[Huni]]. Aurelije 270 ili 271. povlači svoje snage iz Dacije. Do ratova će doći još 378., to je [[Bitka kod Hadrianopolja]] koju predvodi [[Fritigern]] na čelu [[Tervingi|Tervinga]], [[Greutungi|Greutunga]] i [[Alani|Alana]] protiv rimskog cara Valensa. Ova rat navijestit će konačnu propast [[Zapadno rimsko carstvo|zapadnorimskog carstva]].
 
Redak 43:
== Etnografija ==
U velikoj romanskoj skupini naroda Rumunji i [[Moldavci]] predstavljaju njihove najistočnije pripadnike. Rumunji su nastali romanizacijom na bizantskom području, pa su naslijedili romansko ime i bizantske obrede '' 'Ritul bizantin' ''. Od srednjeg vijeka pa do 19. stoljeća oni žive u 3 različite susjedne kneževine: Transilvaniji, Vlaškoj i Moldaviji. Ove tri nalaze se na križanjima velikih kraljevstava i carstava, no kroz cijelo vrijeme uspjeli su očuvati svoje posebno nacionalno biće i svoju specifičnu civilizaciju. Ujedinjenjem [[Vlaška (kneževina)|Vlaške]] i Moldavije [[1859]]. nastat će njihova nacionalna država, [[Rumunjska]], no ona će ostat turski vazal sve do 1877. kada će proglasit svoju nezavisnost što će potvrdit berlinski kongres 1878. Ovim će će joj otomansko carstvo prepustiti [[Dobrudža|Dobrudžu]], a ona Rusiji [[Besarabija|Besarabiju]].
Svi ovi narodi sas kojima su Rumunji kroz svoju povijest u kontaktima i suživotu utjecat će, geografsko-klimatske uvjete, na stvaranje rumunjske kulture.
Planinski masiv Karpata što se od sjevera proteže prema jugu i zapadu odvaja Transilvaniju (najoznatijoj po [[Drakula|grofu Drakuli]]) od Vlaške nizine i Moldavije. Rumunji su ovisno o lokalitetu zemljodjelci (u nizinama) s danas razvijenom poljoprivredom u kojoj prednjače [[pšenica]] i [[kukuruz]]. U planinskim krajevima bave se stočarstvom, pretežno ovce.
 
Redak 52:
'''Običaji i kuhinja'''
[[Datoteka:Mamaliga Moldova.jpg|mini|mămăliga]]
Rumunjski narodni običaji kombinacija su starih agrarnih rituala i kršćanstva. Od bojenja uskršnjih jaja napravljena je prava umjetnost. Tradicionalno bojena se u crveno, uskršnja jaja dekoriraju se u različitim krajevima na specifične načine, s motivima koji simboliziraju obnovu i besmrtnost. Za Uskrs kod Rumunja i Moldavaca priređu je se slatki kruh [[cozonac]] sas [[mlijeko]]m, [[šećer]]om i jajima. [[Bugari]] ga nazivaju [[kozunak]] (козунак), i veoma je nalik talijanskom [[panettone]]u. Mnoga jela i pića priređuju se sas kukuruzom, kao [[mămăliga]] (žganci), [[mămăligă cu lapte]] (žganci s mlijekom) i [[balmoş]] (kuhani u ovčjem mlijeku), ili su mesna (janjetina), [[stufat de miel]] i [[drob de miel]]; nadalje mesne i juhe od povrća. Od turskog utjecaja potjeće pilav, jelo često na Srednjem istok, srednjoj i južnoj Aziji, a probilo se sve do Latinske Amerike i [[Karibi|Kariba]], pa ga na [[Trinidad]]u poznaju kao [[pelau]], i postao dijelom kreolske kulinarske tradicije. [[Pilav]] je najčešći među turskim narodima [[Tatari]]ma, [[Kazahi]]ma, [[Kirgizi]] i drugi. Kod Rumunja treba spomenuti i jaku šljivovu rakiju -[[ţuică]], čiji proces proizvodnje mora biti završen prije [[Božić]]a. U području Moldavije poznati desert je pita [[poale în brâu]].
 
== Ples i glazba ==
Najpoznatiji i najljepši rumunjski ples je [[căluşari]]. Klasično, prema rumunjskim etnolozima (vidi ''BUCSAN, A. (1971) Specificul Dansului Popular Românesc, Editura Academiei Republicii Socialiste România.'' i ''GIURCHESCU, A, Romanian Traditional Dance, Mill Valley CA: Wild Flower Press, 1995.''), prema formaciji može biti u
*1) lancu, gdje su plesači povezani rukama. Njihovo podrijetlo je u straim plesovima povezanim sas ritualima. Prema rumunjskim etnolozima osnovni tipovi su ženski vokalni plesovi (roata femeilor, coconiţa, makedorumunjski i Purtata fetelor); hora (s mare dreapă, n-două parţi, "ternary", pe bătaie i iute); sârba; brâul (Brâuleţul, Mocănesc ili karpatski, i banatski); "Aksak" (Rustem, Geampara, Şchioapa), su podunavski asimetrični ritmički plesovi
 
*2) Druga fomacija je ples u parovima sas 5 osnovnih tipova: breaza, purtata, învârtita, ardeleana (ovaj u Banatu), i set plesova. purtata i învârtita su transilvanijski asimetrični ritmički plesovi.
 
*3) Ceată, su muški plesovi, tamo nazivani ceată of feciori ,a kao pomoćno sredstvo za ples potrebni su štapovi preko kojih se preskače, a ovamo spadaju i transilvanski căluş, čiji su nasljednici pastirski plesovi mutului' i gătejul. Transilvanijski Căluşeri u izvornoj formi pronađen je u Banat i Hunedoari u selima Boiu, Beriu, Ludeşti, Orăştioara, Geoagiu, Romos, Boşorod i Dâncu Mare. Pleše se između Božića i Nove Godine a poznat je i kao călutul (poni) ili căluşerul (jahač). Tradicija uključuje i zoomorfnu maskiranu spodobu poznatu kao '' 'Turca' ''a i [[Čango-Mađari]] imaju sličan običaj poznat kao Boricza, čije je ime običaja slavenskog porijekla, ali nesumnjivo ima rumunjski utjecaj.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/4284196"