Rumunji: razlika između inačica

Rumunji će svoje ime (sebe zovu Români) steći tek nakon romanizacije stare [[Dacija|Dacije]] i tračkih plemena ([[Dačani|Dačana]]) naseljenih u njoj. Na prostoru koji su nastanjivala stara dačka plemena nastale su 3 etnografske zone u kojima razlikujemo prave Rumunje u području [[Transilvanija|Transilvanije]] uključujući i [[Crişana|Crişanu]] i [[Banat]]. Druga je [[Vlaška (pokrajina)|Vlaška]] u [[Oltenija|Olteniji]], [[Muntenija|Munteniji]] i [[Dobrudža|Dobrudži]] gdje nalazimo [[Vlasi|Vlahe]] ili Aromune (Arumunje). Treća je [[Moldavija]] sas [[Moldavci]]ma, uključujući republiku [[Moldaova|Moldovu]], [[Moldavija|Moldaviju]] u Rumunjskoj, [[Budžak]] i [[Bukovina]].

Područje današnje Rumunjske nastanjeno je već nekoliko desetina tisuća godina. Najstarije kosti pronađena na njezinom području stare su između 34,000 i 36,000 godina. Radi se o facialnim kostima koje su pripadale muškarcu i zasada se smatraju najstarijima u [[Europa|Europi]] ([http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/3129654.stm vidi]). Pretke današnjih Rumunja ovdje nalazimo već negdje oko 500 godina pr. Kr. To su Dačani koji nastanjuje krajeve između obala [[Crno more|Crnog mora]] i na zapad preko Karpata do u [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]]. Ova srodna plemena pod vodstvom [[Burebista|Burebiste]] (82-44 pr. Kr.) ujedinit će se u snažnu državu protiv koje će zaratit [[Cezar]], ali iste godine obadvoje vođa doživljavaju istu sudbinu. Ubijeni su od svojih podanika. [[Rim]] ipak nastavlja rat protiv Dačana čija se država raspala na 4 ili 5 djelovadijelova, svaka pod drugim vladarom. Do ujedinjenja ipak dolazi [[95]]. pod vodstvom [[Decebal]]a. Ovaj se hrabro opire napadima rimskih careva [[Domicijan]]a i [[Trajan]]a. SaS Trajanom vodi ratove 101.-101. i 105.-106. ili 107. U ovom posljednjem destruktivnom ratu Decebal je podlegao, te se opkoljen ubija. Rim ovlada Dacijom a [[129]]. podijeljena je na [[Gornja Dacija|Gornja Daciju]] (Dacia superior) i [[Donja Dacija|Donja Daciju]] (Dacia inferior). Ove provincije poznate su i kao Transilvanija i Mala Valahija ili Mala Vlaška. [[Marko Aurelije]] Daciju će podijeliti na 3 provincije Porolissensis, Apulensis i Maluensis. Glavno im sjedište postaje [[Sarmizegetusa]], gdje je skončao posljednji dački kralj Decebal ([http://www.webcitation.org/query?id=1256561348047467&url=www.geocities.com/dacgerula/poze.html vidi]).

Svi ovi narodi sas kojima su Rumunji kroz svoju povijest u kontaktima i suživotu utjecat će, geografsko-klimatske uvjete, na stvaranje rumunjske kulture.

Rumunjski narodni običaji kombinacija su starih agrarnih rituala i kršćanstva. Od bojenja uskršnjih jaja napravljena je prava umjetnost. Tradicionalno bojena se u crveno, uskršnja jaja dekoriraju se u različitim krajevima na specifične načine, s motivima koji simboliziraju obnovu i besmrtnost. Za Uskrs kod Rumunja i Moldavaca priređu je se slatki kruh [[cozonac]] sas [[mlijeko]]m, [[šećer]]om i jajima. [[Bugari]] ga nazivaju [[kozunak]] (козунак), i veoma je nalik talijanskom [[panettone]]u. Mnoga jela i pića priređuju se sas kukuruzom, kao [[mămăliga]] (žganci), [[mămăligă cu lapte]] (žganci s mlijekom) i [[balmoş]] (kuhani u ovčjem mlijeku), ili su mesna (janjetina), [[stufat de miel]] i [[drob de miel]]; nadalje mesne i juhe od povrća. Od turskog utjecaja potjeće pilav, jelo često na Srednjem istok, srednjoj i južnoj Aziji, a probilo se sve do Latinske Amerike i [[Karibi|Kariba]], pa ga na [[Trinidad]]u poznaju kao [[pelau]], i postao dijelom kreolske kulinarske tradicije. [[Pilav]] je najčešći među turskim narodima [[Tatari]]ma, [[Kazahi]]ma, [[Kirgizi]] i drugi. Kod Rumunja treba spomenuti i jaku šljivovu rakiju -[[ţuică]], čiji proces proizvodnje mora biti završen prije [[Božić]]a. U području Moldavije poznati desert je pita [[poale în brâu]].

*1) lancu, gdje su plesači povezani rukama. Njihovo podrijetlo je u straim plesovima povezanim sas ritualima. Prema rumunjskim etnolozima osnovni tipovi su ženski vokalni plesovi (roata femeilor, coconiţa, makedorumunjski i Purtata fetelor); hora (s mare dreapă, n-două parţi, "ternary", pe bătaie i iute); sârba; brâul (Brâuleţul, Mocănesc ili karpatski, i banatski); "Aksak" (Rustem, Geampara, Şchioapa), su podunavski asimetrični ritmički plesovi

*2) Druga fomacija je ples u parovima sas 5 osnovnih tipova: breaza, purtata, învârtita, ardeleana (ovaj u Banatu), i set plesova. purtata i învârtita su transilvanijski asimetrični ritmički plesovi.