Pariz: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dodana kategorija Gradovi domaćini Ljetnih olimpijskih igara uz pomoć dodatka HotCat
m lektura
Redak 89:
===Počeci===
[[Slika:Romanbathparis.jpg|mini|lijevo|180px|[[Antički Rim|Rimske]] terme ispod Latinske četvrti.]]
Najraniji arheološki znakovi permanentnog ljudskog naseljavanja pariškog područja datiraju oko [[5. tisućljeće pr. Kr.|4200. pr. Kr.]]<ref name="PARI13">{{cite web|publisher=Mairie de Paris|url=http://www.paris.culture.fr/en/ow_chrono.htm |title=Paris, Roman City - Chronology}}</ref> Parisijci, podpleme [[Kelti|keltskih]] [[Senoni|Senona]], poznati kao lađari i trgovci, naselili su područje kraj rijeke [[Seine]] od oko 250. pr. Kr. [[Rimski imperij|Rimljani]] su osvojili pariški bazen [[52. pr. Kr.]],<ref name="PARI13"/> s permanentnim naseljem do kraja stoljeća na lijevoj obali, brdu Sainte Genevieve i otoku [[Île de la Cité]]. [[Galsko-rimska kultura|Galsko-rimski]] grad izvorno je nazivan "Lutecija", ali naziv je kasnije galiciran u ''Lutece''. Tijekom slijedećihsljedećih stoljeća znatno se proširio, prerastavši u napredan grad s forumom, palačama, kupatilima, hramovima, teatrima i amfiteatrom.<ref name="PARI14">{{cite web|publisher=Mairie de Paris|url=http://www.paris.culture.fr/en/ |title=Paris, Roman City - The City}}</ref> Pad Rimskog carstva i germanske invazije u petom stoljeću, označili su za Pariz početak perioda opadanja. Do [[400]]., ''Lutece'', tada uvelike napušten od svojih stanovnika, bio je skoro samo garnizon utaboren u užurbano utvrđenom središnjem otoku.<ref name="PARI13"/> Pri kraju rimske okupacije grad je ponovo nazvan imenom "Pariz". Franački kralj [[Klodvig I.]] ustanovio je Pariz kao svoju prijestolnicu [[508.]]
 
===Srednji vijek do 19. stoljeća===
Redak 461:
 
===''Grandes écoles''===
Pariška regija domaćin je najvećoj francuskoj koncentraciji prestižnih ''grandes écoles'', specijaliziranih centara višeg obrazovanja izvan struktura javnih univerziteta. Većina ''grandes écoles'' preseljene su u predgrađa Pariza 1960-ih i 1970-ih, u nove kampuse, mnogo veće od onih u najgušće naseljenim djelovimadijelovima Pariza, iako je ''École Normale Supérieure'' ostala na ''rue d'Ulm'' u 5. arondismanu. Pariško područje ima veliki broj tehničkih škola, predvođenih prestižnim Pariškim tehnološkim institutom (''ParisTech''), koji sadrži nekoliko koledža kao
''École Polytechnique, École des Mines'', ''Télécom Paris'', ''Arts et Métiers'', i ''École des Ponts et Chaussées''. Postoje također i mnoge poslovne škole, uključujući ''HEC, ESSEC, INSEAD'', i ''[[ESCP Europe]]'' Europska škola menadžmenta. Iako je elitna upravna škola ''ENA'' preseljena u [[Strasbourg]], škola političkih nauka ''Sciences-Po'' još se nalazi u Parizu na lijevoj obali u 7. arondismanu.
 
Redak 481:
Pariški prometni sistem izgrađivan je kroz stoljeća te se i danas obnavlja i nadopunjuje. ''Syndicat des transports d'Île-de-France'', (udruženje transporta regije Île-de-France) bivši ''Syndicat des transports parisiens'' (STP), nadgleda tranzitnu mrežu u regiji.<ref name="PARI50">{{cite web|publisher=Syndicat des Transports d'Ile-de-France (STIF)|url=http://www.stif-idf.fr|title="Le web des voyageurs franciliens"}}</ref>
 
Članovi su udruženja regija [[Ile-de-France]] i osam departmana regije. Udruženje koordinira javni prevoz i ugovara ih prevoznim poduzećima ''RATP'' (koje djeluje s 654 autobusnih linija, pariškim metroom, tri tramvajske linije, i djelovimadijelovima Regionalne ekspresne željezničke mreže - ''RER''), ''[[SNCF]]'' (prigradske željeznice, tramvajska linija i druge sekcije ''RER''-a), i ''Optile'', konzorcij privatnih operatera koji upravlja s 1070 manjih autobusnih linija.
 
[[Pariški metro|Metro]] je najznačajniji pariški prevozni sistem. Sustav, s 300 stanica (384 zaustavljanja) povezanih s 214 km tračnica sadrži 16 linija, označenih brojevima od 1 do 14, s dvije manje linije 3bis i 7bis, tako nazvanih jer su izvorno bile odvojci svojih originalnih linija. Listopada 1998, otvorena je nova linija 14, nakon 70-godišnje pauze u otvaranju potpuno novih linija metroa. Radi kratkih distanci među stanicama u mreži metroa, linije su prespore da bi mogle biti produžene dalje u predgrađa, kao i u slučaju mnogih drugih gradova. U skladu s time, dodatna željeznička mreža ''RER'', otvarana je od 1960-ih radi povezivanja udaljenijih zona urbanog područja, koja se sastoji u integraciji suvremenog metroa u središtu grada i ranije postojećih prigradskih željeznica. U današnje vrijeme, mreža ''RER'' sadrži pet linija, 257 stanica i 587 km tračnica.