Ledenjak: razlika između inačica

'''Ledeni pokrivači''' ili '''kontinentalni ledenjaci''', pokrivaju više od 50 000 km². Na nekim mjestima mogu biti duboki i nekoliko kilometara. Ledeni pokrivači se nalaze na Antartici i Grenlandu. Ta područja sadrže ogromnu količinu slatke vode. Kada bi se sav led sas [[Grenland]]a otopio, razina mora bi porasla za 6 metara. Kada bi se sav led sas [[Antartika|Antartike]] otopio, razina mora bi porasla za 65 metara. <ref> [http://pubs.usgs.gov/fs/fs2-00] "Sea Level and Climate" 2000. </ref>'''Ledene police''' su područja plutajućeg leda, obično na granicama ledenog pokrivača. Oni su nešto manji, imaju vrlo mali nagib i kreću se vrlo sporo. '''Ledene rijeke''' se kreću velikim brzinama. Mogu biti duge i nekoliko stotina kilometara. Obično ledene rijeke završavaju kao ledene police. '''Plimni ledenjaci''' su ledenjaci koji završavaju u moru. Kada stignu do mora, komadi ledenjaka se lome, stvarajući ledene sante. Većina plimnih ledenjaka se lome iznad razina mora, što stvara strahovita prskanja prilikom pada u more. Ova vrsta ledenjaka je manje osjetljiva na klimatske promjene.

Ledenjaci se stvaraju kada je prikupljanje snijega veće od njegovog odnošenja i topljenja. Kako je količina leda sve veća, dolazi do točke gdje se počinje kretati, zbog kombinacije nagiba podloge, težine i [[tlak]]a snijega i leda na podlogu. Na strmim podlogama to se može dogoditi i sas 15 metara debljinom. Snijeg koji stvara umjereni ledenjak, podložan je ponavljanju topljenja i zaleđivanja, što dovodi do stvaranja velikih granula. U dubljem dijelu ledenjaka, te granule se pod pritiskom pretvaraju u led. Ledenjak ima nešto manju gustoću od samog leda, jer i slojevi zraka su uhvaćeni unutar ledenjaka, tako da se u ledu mogu vidjeti mjehurići [[zrak]]a.

Dio od kojeg ledenjaka potječe se naziva '''glava ledenjaka'''. On završava sas '''podnožjem''' ili '''završetkom ledenjaka'''. Ledenjaci su podijeljeni u područja, ovisno gdje se snijeg taloži i dijela gdje se topi. '''Ravnotežna linija''' dijeli ledenjak na '''područje gomilanja''' i '''područje odnošenja'''. '''Područje suhog snijega''' je dio gdje se ne javlja topljenje, čak i za najtoplijeg vremena. '''Područje cijeđenja''' je dio gdje se ledenjak topi. '''Područje mokrog snijega''' je dio koji dostiže 0 °C. <ref>Benson, C.S., 1961, "Stratigraphic studies in the snow and firn of the Greenland Ice Sheet" </ref>

“Zdravlje” ledenjaka se obično utvrđuje sas određivanjem ravnoteže ledenjačke mase. “Zdravi” ledenjak obično treba imati više od 60% područja gomilanja, nakon završetka sezone topljenja.

Ledenjaci se kreću, ili teku, zbog sila [[Gravitacija|gravitacije]] i unutrašnjih deformacija leda. Led se ponaša kao kruta tvar, koja se lako lomi, sve dok ne dostigne debljinu od 50 metara. SaS većom debljinom, javlja se veći [[tlak]] na led i dolazi do plastičnog tečenja. Na molekularnom nivou, led se sastoji od nabijenih slojeva molekula, sas dosta slabom vezom između slojeva. Kada naprezanja postanu veća od veze između slojeva, slojevi se kreću različitim brzinama. <ref> Greve, R.; Blatter, H.,2009. "Dynamics of Ice Sheets and Glaciers"</ref>

SlijedećaSljedeća vrsta kretanja je temeljno klizanje. Ledenjak kliže po terenu na kojem je nastao, uz podmazivanje sas tekućom vodom. Kako se tlak povećava na temelje ledenjaka, točka topljenja se smanjuje, pa se led više topi. [[Trenje]] između leda i stijena stvara isto dodatnu toplinu, koja doprinosi većem topljenju leda. Ovaj način klizanja prevladava kod umjerenih ledenjaka, i klizanje je sve veće što je debljina ledenjaka veća. Klizanje je veće i ako je nagib terena veći. <ref>Hughes, T.: "West Antarctic ice streams. Reviews of Geophysics and Space Physics", 1977.</ref>

Gornjih 50 metara ledenjaka, koji je pod manjim pritiskom i koji je krući, obično se zove područje loma, i uglavnom se kreće kao jedno tijelo, iznad donjeg dijela, u kojem su više plastične deformacije, sas manje loma, tako da omogućuju cijelom ledenjaku da se kreće kao [[Viskoznost|viskozni]] [[fluid]]. Kako se ledenjak kreće niz padinu, tako i nagib padine oblikuje gornju površinu ledenjaka. Gornji dijelovi ledenjaka su više krti, pa se u tom području javljaju duboke pukotine.

Srednja brzina ledenjaka se dosta razlikuje. U nekim djelovimadijelovima se može čak i zaustaviti, pa mogu narasti i drveće, kao što ima slučajeva na [[Aljaska|Aljasci]]. U nekim slučajevima, brzina može biti 20 do 30 metara u danu, kao što je kod ledenjaka Jakobshavn Isbræ na [[Grenland]]u, ili 2 do 3 metra dnevno, kao što je kod najvećeg ledenjaka na svijetu, Byrd na [[Antartika|Antarktici]]. Kod nekih ledenjaka se javlja razlika u brzini, vjerojatno ako podloga popusti, onda dođe do ubrzanja.

[[Datoteka:Black-Glacier.jpg|mini|desno|300px|Ledenjak sas crnim ledom blizu Aconcaguae, [[Argentina]]]]

U alpskim krajevima, erozija stijena dovodi do stepenastog izgleda stijena. Ponekad se na stijenama vide žljebovi, ako ledenjak struže sas blokom stijene. Ako se prate žljebovi na stijenama, može se zaključiti kako se ledenjak nekad kretao.

Materijal koji je postao sastavni dio ledenjaka je odnesen sas ledenjakom, otprilke kao i područje odnošenja u ledenjaku. Ledenjački nanos je uglavnom dvije vrste:

*ledenjačka oranica: materijal je direktno nanesen sas ledom. Oranica uključuje mješavinu različitih veličina materijala, od kamenih blokova do gline, i tipična je za morena

Mali grebeni su nesimetrična brdašca u obliku čamca, aerodinamičkog oblika, koji su nastali iz ledenjačkih brazdi. Mogu biti 15 do 50 metara visoki, a dugi i do jednog kilometra. Ponekad se mogu naći i velika polja sas malim grebenima. Vjeruje se da su nastali od velikih ledenjaka, gdje je pod velikim pritiskom došlo do plastičnog tećenja materijala.

Ledenjaci su isto stvorili [[fjord]]ove, sas dubokim uvalama ili izlazima ledenjaka.

Ravne kreste sas oštrim krajevima se zovu prijevoji. Sudarom 3 ili više prijevoja nastali su piramidalni vrhovi ili sas oštrim nagibom se nazivaju '''rogovi'''.

===Nanosi u dodiru sas ledom===

Kada se ledenjak na krajevima smanjio, njegov tok je stao. U isto vrijeme, otopljena voda je nastavila teći, pa je ponekad na tim mjestima ostavila stupove, terase ili nakupine. Ta vrsta nanosa se zove nanos u dodiru sas ledom.