Njeguši: razlika između inačica

pleme je oko Njeguškoga Polja i po zapadnoj podgorini planine Lovćena, koja se diže nad tim poljem. Istočna granica je prema [[Cetinje (pleme)|Cetinjskom Plemenuplemenu]]. Na sjeveru, prema Ćeklićima[[Ćeklići]]ma, granica ide od zaravni Čekanja (koje spada u Ćekliće) najprije na zapad planinom Bukovicom, tako da u glavnom "džada" razdvaja ova dva plemena. Zatim više njeguškog sela Dugog Dola granica skreće na sjeverozapad i ide neprekidno u tome pravcu preko mnogih visova, među kojima su i Vršanj, Koslavina Glavica, Međedski Vrh, Konjski Vrh, vijenac iznad Konjskih Rupa i najzad Ivovo Osoje.

Kod Ivova Osoja se sučeljavaju ćeklićska i njeguška granica sa međom [[Crna Gora|Crne Gore]] prema [[boka Kotorska|Boki]]. A odatle je ujedno ta međa i granica Njeguša kako na zapadu tako i na jugu. Za pleme Njeguše ima Njeguško Polje (ili "Polje", kako ga Njeguši obicno zovu), isti onakav značaj kao što ga ima [[Cetinjsko Polje]] za svoje pleme. I Njeguško je Polje srazmjerno dosta prostrano i rodno i zbog toga su u njemu sjedišta najvećih i najglavnijih bratstava njeguških. Osobito mu je pak povećalo vrijednost, što je vrlo blizu Kotora[[Kotor]]a i Kotorskoga ZalivaZaljeva, sa kojima je od vajkada bilo u vezi, a još je zbog toga preko njega bio najzgodniji izlaz na more i za veliki dio ostale Crne Gore, pa čak i Brda.

U Njeguškom Polju i po njegovim stranama su naselja: na krajnjem istoku Dugi Do, do njega u južnom dijelu polja Herakovići (Erakovići) i Kopito, u zapadnom dijelu polja Vrba a u sjevernom dijelu Rajićevići''