Ribonukleinska kiselina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[datoteka:pre-mRNA-1ysv-tubes.png|thumb|right|Pregib u obliku ukosnice u molekuli pre-mRNA. Istaknute su [[nukleobaza|nukleobaze]] (zeleno) i riboza-fosfatna okosnica (plavo). Primijetite da je riječ o jednolančanoj RNA koja se presavija i međusobno povezuje.]]
'''Ribonukleinska kiselina''' (skraćeno '''RNK'''; [[engleski jezik|eng.]] ''Ribonucleic acid'', '''RNA''') je biološki važan tip molekula koji se sastoji od dugih kovalentno vezanih jedinica nukleotida. Svaki nukleotid se sastoji od [[dušična baza|dušične baze]], šećera riboze ([[pentoza|pentoze]]) i [[Fosfati|fosfatne skupine]]. RNA je veoma slična DNA, ali se od nje razlikuje u nekoliko važnih strukturnih detalja. RNA u stanicama se sastoji iz jedne zavojnice dok je kod [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]] dvostruka zavojnica, dok RNA nukleotide čine riboza i uracil za razliku od DNA koja se sastoji od deoksiriboze i timina.▼
RNA nastaje transkripcijom DNA pomoću enzima koji se nazivaju RNA polimeraze, a dalje se procesira preko drugih enzima. Uloga RNA u sintezi bjelančevina je nezamjenjiva. U tom procesu, vrsta RNA koja se naziva [[Transferna RNK|transportna RNA]] (tRNA) prenosi informacije sadržane u vidu aminokiselina sa DNA na strukture koje se nazivaju [[ribosomi]]. Ovi ribosomi su načinjeni iz bjelančevina i ribosomske RNA, koji zajedno formiraju molekularnu mašinu za čitanje prijenosne RNA i prevodi informacije koje ona prenosi u bjelančevine. Postoji mnogo vrsta RNA sa različitim ulogama: od određenih reguliranja kako je pojedini [[gen]] izražen do sačinjavanja [[genom]]a većine [[Virusi|virusa]].▼
▲'''Ribonukleinska kiselina''' (
==Struktura==▼
Sinteza RNA se obično katalizira djelovanje [[Enzim|enzima]] - RNA polimeraze - koristeći DNA kao kalup, što je proces poznat kao [[transkripcija]]. Pokretanje trankripcije uređuje vezivanje enzima na sekvencu promotera u DNA (obično se nalazi iznad gena u zavojnici). Dvostruka zavojnica DNA se odmotava djelovanjem enzima [[helikaza|helikaze]]. Enzim zatim napreduje u pravcu kalupa u smijeru od 3' prema 5' vezi, sintetizirajući komplementarnu RNK molekulu sa izduženjem u smijeru od 5' prema 3' vezi. DNK sekvenca također određuje kada će se desiti prekid sinteze RNK. Molekule RNK se često mogu izmijeniti nakon transkripcije djelovanjem enzima.▼
Postoji i veliki broj RNA polimeraza koje zavise od RNA i koje koriste RNA kao svoj kalup za sintezu novih lanaca RNA. Na primjer, veliki broj RNA virusa (kao što je [[Polio|poliovirus]]) koriste ovaj tip enzima za repliciranje svog genetskog materijala.▼
▲RNA nastaje transkripcijom DNA s pomoću
==Vrste RNA==▼
# prijenosna ili transportna RNA (tRNA) ([[Engleski jezik|eng.]] ''transfer'' - prijenos) - koja kroz citoplazmu prenosi odgovarajuću [[Aminokiselina|aminokiselinu]] do glasničke RNA na ribosomu.▼
# ribosomska RNA (rRNA) koja zajedno s [[proteini]]ma izgrađuje [[Ribosomi|ribosome]].▼
# glasnička RNA (mRNA) ([[Engleski jezik|eng.]] ''messenger'' - glasnik) koja iz jezgre izlazi u [[Citoplazma|citoplazmu]] na ribosome s uputom za sintezu proteina.▼
▲== Struktura ==
Osim staničnih ribonukleinskih kiselina postoje i virusni RNA koji služe virusima za [[razmnožavanje]] unutar živog domačina.▼
▲Sinteza RNA obično se
RNA nemora biti dio stanice ili viruse nego se može pronači i kao satelitna RNA koja uzrokuje bolesti u biljaka, ali za razmnožavanje je potreban virus pomagač koji će razmnožiti satelitnu RNA. Zanimljivo je to što satelitna RNA ne sadrži niti jedan gen tako da nema unutu za sintezu bjelančevina.▼
▲Postoji i veliki broj
Još jedna gola RNA je i viroid. To je prstenasta [[molekula]] RNA koja uzrokuje bolesti u biljaka. Prenosi se s [[biljke]] na biljku dodirom.▼
▲== Vrste RNA ==
▲# prijenosna ili transportna RNA (tRNA) ([[
▲# glasnička RNA (mRNA) ([[
▲Osim staničnih ribonukleinskih kiselina postoje i
▲RNA
▲Još jedna gola RNA
{{mrva-kem}}
[[
|