Pelješac: razlika između inačica

Pelješac je smješten na južnom dijelu Hrvatske. Omeđen je [[Neretvanski kanal|Neretvanskim kanalom]], [[Malostonski zaljev|Malostonskim zaljevom]], [[Mljetski kanal|Mljetskim kanalom]] i [[Pelješki kanal|Pelješkim kanalom]]. Pruža se skoro usporedno sa smjerom pružanja obale, od svog spoja s kopnom u Malom Stonu pa do krajnjeg rta [[Lovište]] dug je 77 [[km]].<ref>http://www.viamichelin.com/web/Itineraires?strStartLocid=31NG90ZnUxMGNORE11TURJeU1UWT1jTVRjdU1ETXpNUT09&strDestLocid=31NHp0ZnUxMGNOREl1T0RRMk5UTT1jTVRjdU56QTBOams9&intItineraryType=1&caravaneHidden=false&vh=CAR&strVehicle=0&itineraryCarType=0&itineraryFuelType=0&isFavoriseAutoroute=false&isAvoidPeage=false&isAvoidVignette=false&isAvoidLNR=false&isAvoidFrontiers=false&dtmDeparture=29%2F11%2F2012&distance=mi&devise=1.0|EUR&indemnite=&carbCost=1.6&autoConso=6.8&villeConso=6&routeConso=5.6</ref> Površina Pelješca je 348 km². S kopnom je spojen Stonskom prevlakom koja je na najužem dijelu široka 1450 m. Prevlaka je pretežno pjeskovita i očigledno je da je nastala nanosima, što pokazuje da je Pelješac nekada bio otok. Građa Pelješca je brdovita s dosta krških polja. Građa je pretežno vapnenačka, tj prevladava kredni [[vapnenac]], [[dolomit]] i eocenski [[fliš]]. Od svih brda najviši je [[Sveti Ilija (Pelješac)|Sveti Ilija]] (961m) kojeg još nazivaju i Zmijsko brdo ili ''Monte vipera''. Vrh se nalazi na tromeđi i čini prirodnu granicu između općine Orebić i općine Trpanj. Obalna crta Pelješca dugačka je oko 200km.

 

[[Datoteka:Brdo sv.ilija06246.JPG|230px|lijevo|thumb|Križ na vrhu brda sv. Ilija -naviši vrh Pelješca (961m) s pogledom na [[Hvar]]]]

Pelješac pripada jadranskom tipu mediteranske [[klima|klime]] koju karakteriziraju duga, suha i topla ljeta s vedrim i mirnim danima. [[Zima]] je blaga i vlažna. [[temperatura|Temperature]] zraka su relativno visoke tijekom cijele godine, a samo tijekom [[siječanj|siječnja]] i [[veljača|veljače]] su temperature ispod 10° C. Zbog toga na Pelješcu rijetko pada snijeg a kad i pada rijetko se zadrži na nadmorskim visinama ispod 400m. Najveće padaline bilježe se tijekom listopada i ožujka a najmanje tijekom srpnja i kolovoza.<ref>Glamuzina str. 60</ref> Valovi za vrijeme juga na Pelješcu su najveći i visoki su između 1,5 i 4 metra.<ref>Glamuzina, str. 85</ref> Udari juga često zimi znaju načiniti značajnu štetu u priobalnim područjima uzrokujući nanose po cestama i oštećujući ih. Bura zimi donosi najhladnije vrijeme , no većinom vedro i gotovo uvijek bez oborina. Prosjek sunčanih sati na Pelješcu iznosi i preko 2500 na pojedinim mjestima, što govori o velikom broju sunčanih dana koji je među najvećima u Hrvatskoj. Prozirnost morske vode varira. Godine 1963. i 1964. mjerna je prozirnost u Malostonskom zaljevu i utvrđeno je kako se njene vrijednosti kreću između 5,5m i 11m.<ref>Glamuzina, str. 84</ref>