Malta: razlika između inačica

Od [[2004.]] godine Malta je članica [[EU|Europske unije]] te se pridružila [[Eurozona|Eurozoni]] [[1. siječnja]] [[2008.]] godine, tj. tada je svoju nacionalnu [[Valuta|valutu]] [[Malteška lira|liru]] zamijenila [[euro]]m.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.euractiv.com/en/euro/cyprus-malta-set-join-eurozone-2008/article-163836|titlenaslov=Cyprus and Malta set to join eurozone in 2008}}</ref>

Malteški su otoci otočje koje se nalazi u središnjem dijelu [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Udaljeni su 93 km od [[Italija|talijanskog]] otoka [[Sicilija|Sicilije]] i oko 360 km od [[Libija|Libije]]. U cijelom otočju naseljena su samo tri najveća otoka: [[Malta (otok)|Malta]], [[Gozo]] (''Għawdex'') i [[Comino]] (''Kemmuna''). Svi ostali manji otoci i otočići nisu naseljeni. Otoci su bogati zaljevima koji služe kao dobre prirodne luke. Ovi su otoci zapravo vrhovi podvodnih brijegova između Sicilije i sjeverne Afrike koje je okružilo more nakon zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.reading.ac.uk/nmsruntime/saveasdialog.asp?lID=12783&sID=48883|titlenaslov=Island Landscape Dynamics: Examples from the Mediterranean}}</ref>. Otočje se nalazi na rubu [[Afrička ploča|afričke tektonske ploče]], na granici s [[Euroazijska ploča|euroazijskom pločom]].<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://earth.geology.yale.edu/RETREAT/maps/Mediterranean%20map2001sheet1%20tectonics&kinematics.jpg|titlenaslov=Geodynamic Map of the Mediterranean|authorautor=Commission for the Geological Map of the World}}</ref>

Prema državnom ustroju Malta je republika<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.legal-malta.com/law/constitution-1.htm|titlenaslov=Poglavlje 1 / Republika Malta|workrad=Malteški ustav iz 1964.|languagejezik=engleski}}</ref>, čiji je parlamentarni sustav i javna uprava uvelike oblikovani prema westminsterskom sustavu. Parlament zemlje je Zastupnički dom (''Il-Kamra tad- Deputati'') čiji se članovi izabiru javnim izborima na mandat od pet godina. Dom može ranije raspustiti predsjednik države, na savjet premijera. Zastupnički dom sastoji se od 65 zastupničkih mjesta. U slučaju da stranka koja je pobijedila na izvorima nema parlamentarnu većinu, u parlament se dodaju dodatna zastupnička mjesta kako bi se osigurala parlamentarna većina. Predsjednika države izabire Zastupnički dom na mandat od pet godina. Uloga predsjednika Malte više je ceremonijalna, te veću vlast zapravo ima premijer.

Od 1946., u Malti je obavezno osnovnoškolsko obrazovanje, a od 1971. i srednjoškolsko. Sveukupno je školovanje obavezno od 5 do 16 godina života. Uz besplatno državno obrazovanje, postoji i crkveno i privatno obrazovanje. Većina učitelja u crkvenim školama prima plaću od države.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.aboutmalta.com/grazio/education.html|titlenaslov=Education in Malta|accessdatepreuzeto=2007-10-12}}</ref> Od 2008. postoje i dvije međunarodne škole: Verdala International School i QSI Malta.

Danas su najznačajniji malteški resursi vapnenac, povoljni zemljopisni položaj i produktivna radna snaga. Malta proizvodi samo oko 20% rane za vlastite potrebe, ima vrlo ograničenu opskrbu slatkom vodom, te nema domaćih energetskih izvora. Gospodarstvo zemlje ovisi o inozemnoj trgovini (brodski prijevoz tereta), obrtništvu (elektronika i tekstil), te [[turizam|turizmu]]. Turistička infrastruktura se značajno povećala zadnjih nekoliko godina, iako je usput došlo i do preintenzivnog razvoja koji je doveo i do uništenja tradicionalnog stambenog smještaja. Danas je Malta sve značajnije turistički emitivno tržište.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=57309|titlenaslov=More Maltese travel abroad|workrad=The Malta Independent}}</ref> U zadnje vrijeme značajan prinos gospodarstvu zemlje donosi i filmska produkcija, budući da se na Malti svake godine snimi nekoliko visokobudžetnih stranih filmova. Zemlja je danas i izvoznik usluga kao što su bankarstvo i financije.

Na Malti postoji 2.254 km cesta, od kojih je 1.972 km (87,5%) asfaltirano, a 282 km neasfaltirano (stanje 2003.)<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.nationmaster.com/country/mt-malta/tra-transportation|titlenaslov=''NationMaster'' - Transportation statistics}}</ref>

Danas Maltom vozi oko 500 autobusa, od kojih je većina u vlasništvu samih vozača. Autobusi voze prema jedinstvenom rasporedu koje su odredile prometne institucije. Statistički gledano, malteškim autobusima preveze se 31 milijun putnika godišnje.<ref>{{citecitiranje webwww|url=http://www.businesstoday.com.mt/2006/11/22/l4.html|titlenaslov=Transportation statistics|workrad=Business Today|authorautor=Debono, James}}</ref> Obično pola od ukupnog broja autobusa vozi po linijama javne prometne mreže, dok druga polovica služi za privatni i školski prijevoz.