Inačica od 12. travnja 2014. u 18:14 uredi Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 12. travnja 2014. u 18:18 uredi ukloni ovu izmjenu Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 7: U [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji\|II. svjetskom ratu]] Jugoslavija je bila okupirana od [[Nacistička Njemačka\|Njemačke]], [[Fašistička Italija\|Italije]] i njihovih saveznika te pod kvislinškim režimima. General [[Milan Nedić]] uspostavlja vlast u [[Nedićeva Srbija\|Srbiji]], veći dio Hrvatske i BiH potpada pod [[NDH\|Nezavisnu Državu Hrvatsku]]. Kralj i vlada izbjegli su u inozemstvo. Antifašističku borbu predvodila je [[KPJ\|Komunistička partija Jugoslavije]] pod vodstvom [[Josip Broz Tito\|Josipa Broza Tita]]. Na zasjedanjima [[AVNOJ]]-a 1942. i 1943. [[Antifašistički pokret u Hrvatskoj\|antifašistički pokret]] donosi program poratnoga državnog uređenja.<ref name="HOL" /> [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg\|mini\|Za jugoslavensku zastavu je prihvaćena [[panslavizam\|panslavenska zastava]]. U prvoj Jugoslaviji se koristila u omjeru 2:3. U drugoj i trećoj Jugoslaviji, zastava se koristila u omjeru 1:2. Za vrijeme druge Jugoslavije, u središnjem dijelu, nalazila se [[crvena zvijezda]], simbol komunizma.]] Od 1945. Jugoslavija je pod komunističkom vlašću, kao [[Demokratska Federativna Jugoslavija]] (DFJ; 1945.), [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija]] (FNRJ; 1945.–1963.) i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] (SFRJ; 1963.–1991.). Mirovnim ugovorima nakon 1945. Jugoslaviji je priznata većina teritorija izgubljenih 1920-ih. Jugoslavensku federaciju (od 1945.) činilo je šest republika: [[SR BiH\|BiH]], [[SR Crna Gora\|Crna Gora]], [[SR Hrvatska\|Hrvatska]], [[SR Makedonija\|Makedonija]], [[SR Slovenija\|Slovenija]], [[SR Srbija\|Srbija]] ([[SAP Vojvodina\|Vojvodina]], a postupno i [[SAP Kosovo\|Kosovo]] postaju srbijanske autonomne pokrajine). Komunistički režim provodio je ograničenu liberalizaciju 1960-ih i početkom 1970-ih; Tijekom 1971. i 1972. obračunao se s nacionalno-demokratskim težnjama ([[Hrvatsko proljeće]], smjene u vodstvu Srbije), a 1974. [[Ustav SFRJ\|osnažuje suverenitet republika]] uvođenjem konfederalnih sadržaja. 1980-ih politička su sučeljavanja republičkih vodstava oko pitanja državnoga uređenja, političkoga pluralizma i dr.; osnaženi su različiti nacionalni zahtjevi te [[Južnoslavenska ideja#Druga Jugoslavija\|unitarističko jugoslavenstvo]], uz težnju Srbije za političkom dominacijom.<ref name="HOL" />

Jugoslavija (razdvojba): razlika između inačica