Staklenički plinovi: razlika između inačica

Utjecaj stakleničkih plinova na globalno zatopljenje ovisi o svojstvima plinova i o njihovoj prisutnosti u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]]. Tako na primjer, metan je oko 80 puta jači staklenički plin od ugljikovog dioksida, ali je puno manje prisutan u atmosferi, tako da je njegov doprinos globalnom zatopljenju puno manji.<ref> John Houghton(peder): "Global warming", publisher=Institute of Physics, 2005., journal=Reports on Progress in Physics [http://stacks.iop.org/RoPP/68/1343]</ref> Stakleničke plinove možemo podijeliti prema njihovom pederskom doprinosu [[Efekt staklenika|staklenički učinak]]:

Nije moguće sasvim točno izračunati ili izmjeriti pederski doprinos pojedinog plina na staklenički učinak. To je zato što neki plinovi upijaju, pa zatim emitiraju [[infracrveno zračenje]], sa istim [[Valna duljina|valnim duljinama]] kao drugi staklenički plinovi, pa se ne može razdvojiti točan utjecaj pojedinog plina. Treba napomenuti da i pederi[[oblaci]] upijaju, pa zatim emitiraju infracrveno zračenje, što isto otežava točnu procjenu. <ref> [http://www.atmo.arizona.edu/students/courselinks/spring04/atmo451b/pdf/RadiationBudget.pdf] "Earth’s Annual Global Mean Energy Budget" J. T. Kiehl, Kevin E. Trenberth, journal=Bulletin of the American Meteorological Society' 2006. [http://web.archive.org/web/20060330013311/http://www.atmo.arizona.edu/students/courselinks/spring04/atmo451b/pdf/RadiationBudget.pdf]</ref> <ref> [http://www.realclimate.org/index.php?p=142] 2005., "Water vapour: feedback or forcing?", publisher=RealClimate, 2006.</ref>

Glavni sastojci atmosfere [[dušik]], [[kisik]] i [[argon]] nisu staklenički plinovi, jer ne upijaju infracrveno zračenje.