Kamenita vrata: razlika između inačica

'''Kamenita vrata''' su jedan od najbolje očuvanih spomenika starog [[Zagreb]]a. Riječ je o zgradi oblikovanoj poput pravokutne kule s kolnim prolazom. Dio su obrambenog sustava zagrebačkog [[Gradec (Zagreb)|Gradeca]] i jedina su od vrata koja postoje još i danas. Sagrađena su u 13. stoljeću a svoj današnji oblik dobila su [[1760.]] godine. U prolazu vrata smještena je kapela sa slikom [[Majka Božja od Kamenitih vrata|Majke Božje od Kamenitih vrata]], zaštitnice grada, prema slici koja je neokrnjena preživjela veliki požar 1731. godine. Pored barokne ograde oltara iz 18. st. sačuvan je tipični srednjevjekovni dućan, ''pod boltom''. Vrata kroz koja se ulazilo u dućan nalazila su se ispod jedne polovice kamenog luka. Drugo krilo luka je bilo podzidano i uređeno kao izlog.<ref> Franjo Buntak, Povijest Zagreba, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1996., ISBN 953-6014-31-9</ref>

 

 

Kamenita vrata ovjekovječena su u [[August Šenoa|Šenoinu]] romanu [[Zlatarovo zlato]] (1871.), o zagrebačkom zlataru Krupiću i njegovoj kćeri koji su živjeli u Kamenitoj ulici. Mjesto je radnje ovoga povijesnoga romana obilježeno ženskim kipom „Zlatarovo zlato“, smještenim u niši na zapadnom pročelju. Kip je djelo modernog kipara [[Ivo Kerdić|Ive Kerdića]] ([[1881.]] – [[1953.]]).