Borna: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 6:
 
==Ratovi protiv Ljudevita==
Godine 814. zajedno s knezom [[Ljudevit Posavski|Ljudevitom Posavskim]] (''dux Pannoniae inferioris'') pošao se u Paderborn pokloniti caru [[Ludovik Pobožni|Ludoviku Pobožnom]] prilikom njegova stupanja na [[franačka|franačko]] prijestolje. Kako pitanje granica između [[Tema Dalmacija|bizantske Dalmacije]] i [[Primorska Hrvatska (kneževina)|hrvatskoga kneževskog područja]] nije bilo riješeno [[Aachenski mir|Aachenskim mirom 812.]], Borna prihvaća vrhovništvo Franaka protiv presizanja bizantskih gradova, što djelomice razjašnjuje i njegovo kasnije suprotstavljanje Ljudevitu, koji je uživao potporu [[Bizant]]a. Međutim, čini se da su se nesuglasice između Borne i Ljudevita pojavile već prilikom zasjedanja dvorskog vijeća 818. u Aachenu.<ref name="HBL Borna"/>
 
Kad je 819. [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]] podignuo [[Ljudevitov ustanak|ustanak protiv Franaka]], Borna mu se suprotstavio te su zametnuli bitku kod Kupe. Borni se pridružio Ljudevitov tast [[Dragomuž]] (Dragomusos), koji je u bitki poginuo ("Dragomuž, Ljudevitov tast, koji je u početku odmetništva bio napustio svoga zeta i pristao uz Bornu", kako navode franački anali.),<ref>I. Mužić, ''Hrvatska povijest 9. stoljeća'', 3. izdanje. Split: MHAS, 2011. str. 152-153.</ref> a na Ljudevitovu stranu prešli su Gačani (stanovnici [[Gacka (župa)|Gacke župe]] sa središtem u [[otočac|Otočcu]]). [[Ljudevitov ustanak#Sukob s Bornom na Kupi|Unatoč tešku porazu]], Borna se spasio uz pomoć tjelesnih čuvara te poslije uspio ponovno podvrgnuti pod svoju vlast Gačane.
 
Za nove Ljudevitove provale u Dalmaciju, kad je ovaj »ognjem i mačem« pustošio Borninu zemlju, bio je prisiljen izbjeći otvorenu bitku te se povukao u svoje utvrde. Tek je povremenim iznenadnim napadima u bok i leđa uznemirivao Ljudevitovu vojsku. Prema suvremenim izvorima, u siječnju 820. uputio je caru poslanstvo s izvještajem da je u borbama, nakon kojih se [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]] povukao, osim ratnog plijena, ubio 3000 njegovih vojnika i oteo više od 300 konja. Otišavši zatim Ludoviku u Aachen, sudjelovao je u savjetovanju o načinu borbe protiv Ljudevita.<ref name="HBL Borna"/>
 
==Kraj života==
Sukobi se nastavljaju sve do [[822.]] kada je Ljudevit prisiljen na bijeg. U jeku tih borbi [[821.]] Borna umire, a franački ga ljetopisac tom prigodom opisuje kao kneza Dalmacije i Liburnije. Okolnosti Bornine smrti nisu posve jasne. Prema franačkim analima umro je prirodnom smrću (''defunctus est'', tj. "umro je"), dok ''Vita Hludowici imperatoris'' navode da je ubijen (''vita privato'', tj. "lišen života").<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 323.</ref> Bornina nasilna smrt spominje se i u ''Catalogus ducum et regum Dalmatię et Croatię'', sastavljenom u prvoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]].<ref>S. Antoljak, "Da li bi se još nešto moglo reći o hrvatskim knezovima Borni i Ljudevitu Posavskom". ''Godišen zbornik'' 19 (1967), str. 134.</ref> Naslijedio ga je [[Vladislav]] (prema Theganu autoru ''Vita Hludowici imperatoris'', njegov nećak).<ref name="HBL Borna"/>
 
== Porga ==
Dio povjesničara drži da je Borna ista osoba kao [[Porga]] o kojem govori [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]''.<ref>Klaić, Nada, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1971, str. 195.</ref><ref>Hrvatska enciklopedija, natuknica "Borna" [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8816]</ref>
 
Jedno od spornih historiografskih pitanja u vezi s Bornom jest njegovo poistovjećivanje s [[Porga|Porgom]] (Porinom) iz 31. glave [[Konstantin Porfirogenet|Porfirogenetova]] djela ''[[O upravljanju carstvom|De administrando imperio]]''. Za razliku od [[Ferdo Šišić|Ferde Šišića]], koji Bornu poistovjećuje s [[Branimir]]om, pristaše tzv. franačke teorije o [[Pokrštenje Hrvata|pokrštenju Hrvata]] (E. Dümmler, Lj. Hauptmann, B. Grafenauer, [[Nada Klaić]], [[Lujo Margetić]]) drže Porgu i Bornu istom osobom. Inspiriran hrvatskom povjesnicom prvih desetljeća IX stoljeća, [[Vatroslav Lisinski]] skladao je 1851. [[Porin (opera)|operu Porin]], praizvedenu 1897.<ref name="HBL Borna"/><ref>Klaić, Nada, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1971, str. 195.</ref><ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8816 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Borna]</ref>
 
==Bilješke==