Inačica od 26. veljače 2014. u 10:54 uredi Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.061 edit mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 27. svibnja 2014. u 10:56 uredi ukloni ovu izmjenu Mrgospodin (razgovor \| doprinosi) 24 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 35: Za vrijeme vladavine rođaka [[Salomon, ugarski kralj\|Salomona]] (1063.-1074.), sina kralja [[Andrija I.\|Andrije I.]] (1046.-1060.) i brata Ladislavovog oca Bele I., Ladislav je dobio na upravu istočni dio Ugarske kojim je upravljao kao [[vojvoda]]. Iako je u ugarskoj dinastiji prevladavao sustav nasljeđivanja po pravu seniorata, Ladislav je pomogao svom bratu Gejzi da stekne ugarsko prijestolje. Zajedno s njim pobjedio je vojsku kralja Salomona u bici kod Mogyoroda, [[14. ožujka]] [[1074.]] godine, nakon čega je Ladislavov brat Gejza I. (1074.-1077.) proglašen ugarskim kraljem. Nakon smrti kralja Gejze I. [[1077.]] godine, ugarska kruna pripala je Ladislavu. Uspješno je obranio Ugarsku od napada [[Pečenezi\|Pečenega]] koje je protiv njega poslao detronizirani kralj Salomon. Nakon toga okrenuo se jačanju svoje kraljevine te je odlučio iskoristiti smrt hrvatskog kralja Zvonimira († 1089.), supruga svoje sestre kraljice Jelene Lijepe kako bi osvojio [[Kraljevina Hrvatska\|Kraljevinu Hrvatsku]] i staviti je pod upravu Arpadovića. ~~Stoga je~~Godine [[1091]]. ~~godine~~umire ~~krenuo~~bez imenovanog nasljednika kralj [[Stjepan II., hrvatski kralj\|Stjepan II.]], koji je došao na prijestolje nakon Zvonimira, pa je Ladislav mogao [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091.-1105.\|započeti osvajanje Hrvatske]]. Stoga je te iste godine provalio sa vojskom preko [[Drava\|Drave]], te je bez problema zauzeo [[Slavonija\|Slavoniju]], ali je naišao na oružani otpor [[Hrvati\|Hrvata]] na području južno od [[Petrova gora\|Gvozda]] (''Alpes Ferreae'').<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/33559/ Ladislav I. Arpadović (Sveti) - Proleksis enciklopedija]</ref> Istodobno se [[bizant]]ski car [[Aleksije I. Komnen]] (1081.-1118.), uplašio za svoje posjede u [[Dalmacija\|Dalmaciji]], pa je platio nomadskom narodu [[Kumani\|Kumana]] da napadnu Ugarsku. Prešavši planinu [[Gvozd]] morao se kralj Ladislav I., na vijest o napadu Kumana, vratiti u Ugarsku.<ref>Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 152.</ref> Nakon povratka u Ugarsku, Ladislav je na osvojenom području između Gvozda i [[Drava\|Drave]] postavio svog sinovca [[Almoš]]a († 1129.) kao posebnoga hrvatskog kralja (1091.-1095.), očito kao znak da nema namjeru taj kraj, kao ni ostatak Kraljevine Hrvatske i Dalmacije pripojiti Kraljevini Ugarskoj, već je podrediti članovima svoje obitelji.<ref>Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 152.</ref>

Ladislav I. Sveti: razlika između inačica