Ziusudra: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 17:
Priča o Ziusudri poznata je s jedne fragmentarne ploče napisane sumerskim, a koja je pomoću analize njezina pisma datirana u 17. st. pr.n.e. (Staro babilonsko carstvo). Prvi prijevod spomenute priče načinio je njemački sumerolog Arno Poebel 1914.<ref>W.G.Lambert, A.R.Millard, Miquel Civil:"Atra-Hasis: The Babylonian Story of the Flood", Eisenbrauns, 1999.</ref> Prvi dio priče govori o stvaranju čovjeka i životinja te utremeljenju prvih gradova [[Eridu|Eridua]], [[Bad-tibir|Bad-tibira]], [[Larsa|Larse]], [[Sippar|Sippara]] i Šuruppaka. Nakon jednog dijela priče koji nedostaje, upoznati smo s opisom prema kojemu su bogovi odlučili poslati potop kako bi uništili čovječanstvo. Bog [[Enki]] (gospodar podzemnog mora svježe vode i sumerski ekvivalent babilonskog boga [[Ea]]) dao je upozoriti Ziusudru, vladara Šuruppaka, i da sagradi veliki brod. Dio u kojem se opisuju upute za izgradnju broda također nedostaje. Potom tekst opisuje potop, strahovitu oluju koja je bjesnila sedam dana. Izvorni prijevod na tomu mjestu ploče glasi: „veliki brod bijaše bacan amo-tamo na velikim vodama“. Kad se pojavio [[Utu]] (Sunce), Ziusudra je otvorio prozor i pao na koljena te je žrtvovao vola i ovcu. Nakon još jednog dijela priče koji nedostaje, tekst opisuje kako se voda počela povlačiti, a Ziusudra se ponizno pojavio pred [[Anu|Anuom]] (Nebo) i Enlilom (Gospodnji dah), koji su mu dali „vječni dah“. Zatim su ga bogovi poveli da boravi u [[Dilmun|Dilmunu]]. Preostali dio teksta je izgubljen.
Ep o Ziusudri posjeduje jedan element u retku 258-261 koji nije pronađen u drugim verzijama priče. Prema tom prikazu, nakon potopa „kralja Ziusudru ... oni su poveli da boravi u zemlji Dilmun, mjestu gdje sunce izlazi.“ Znanstvenici obično boravište Dilmun dovode u vezu s [[Bahrain|Bahrainom]], otokom u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] na istočnoj strani [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]]. U toj verziji priče, Ziusudrin brod je plovio rijekom [[Eufrat]] u Perzijski zaljev (radije nego da otiđe prema gore u planinske predjele ili prema [[Kiš|Kišu]]).<ref name="knjigaBest"> R.M.Best:''Noah's Ark and the Ziusudra Epic'', Eisenbrauns, 1999., ISBN 0-9667840-1-4 </ref> Sumerska riječ KUR u 140. retku [[Ep o Gilgamešu|Epa o Gilgamešu]] znanstvenici interpretiraju u značenmju „planina“ u akkadskom, iako u sumerskom KUR ne znači „planina“ već radije „zemlja“, osobito strana zemlja.
Sumerski dokument znan kao ''Šuruppakove instrukcije'', a čiji nastanak orijentalist S.N. Kramer datira u približno 2500 pr.n.e., također posjeduje spomen priče i Ziusudri. Stoga Kramer zaključuje da je „Ziusudra postao osoba vrijedna poštovanja u književnoj tradiciji sredinom trećeg tisućljeća pr.n.e.“<ref> Samuel Noah Kramer:''Reflections on the Mesopotamian Flood'', 1967. </ref>
Redak 23:
=== Xisuthros ===
''Xisutros ''(Ξισουθρος) je grčki oblik sumerskog imena Ziusudra, a za kojega znamo iz pisanja [[Euzebije Cezarejski|Euzebija iz Cezareje]], jednog od sudionika Prvog sabora u [[Niceja|Niceji]] te ranog povjesničara kršćanske Crkve. Euzebije je citirao Aleksandera Polyhistora, pontskog povjesničara koji je živio u Rimu. Aleksandar je osobno prevodio djela [[Beros|Berosa]], svećenika boga [[Marduk|Marduka]] u Babilonu, na kojeg se Aleksandar često oslanjao glede svih informacije vezanih uz Mezopotamiju. Među interesantnim osobinama tih verzija priča s temom mita o potopu je poistovjećivanje (''interpretatio graeca'') sumerskog boga Enkija s grčkim bogom [[Kron|Kronom]], ocem [[Zeus|Zeusa]]. Također, barem do vremena Berosa postoje pokušaji dokazivanja očuvanja Ziusudrina broda od trstike u planinama Armenije. Xisustros se spominje kao kralj koji je vladao 18 ''sara ''i da je bio sin Ardatesa. Riječ za 3600 bila je ''sari ''(''shar'' u akadskom) tako da se 18 ''sari'' često krivo prevodilo kao 64 800 godina. To je unijelo zabunu kod tumačenja arhajskog znaka U<sub>4</sub> u znaćenju godina i znaka za ''shar'' (3600) jer oba znaka imaju četverostrani dijamantni oblik.<ref name="knjigaBest" /> Xisuthros je vladao 18 godina. Vladavine ostalih kraljeva također su se krivo prevedile u onda sačuvanom Berosovom popisu kraljeva.
=== Atrahasis ===
| |||