Povijest astronomije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nastavio Povijest astronomije |
nastavio Povijest astronomije |
||
Redak 144:
== Teleskopsko razdoblje astronomije ==
[[Datoteka:Illustration from 1676 article on Ole Rømer's measurement of the speed of light.jpg|mini|desno|200px|Skica [[Ole Rømer|Rømerove]] metode za određivanje [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] na osnovu kašnjenja zalaska [[Jupiter]]ova mjeseca [[Io (mjesec)|Ioa]].]]
[[Datoteka:NewtonsLawOfUniversalGravitation.svg|200px|mini|desno|[[Newtonov zakon gravitacije]] glasi: ''Dva tijela se privlače uzajamno [[sila|silom]] koja je proporcionalna (u skladu) [[Množenje|umnošku]] njihovih [[masa]], a obrnuto proporcionalna [[kvadrat]]u njihove međusobne udaljenosti.'']]
=== Christiaan Huygens ===
[[Christiaan Huygens]] (1629. - 1695.) je otkrio 1655. [[Saturn]]ov mjesec [[Titan (mjesec)|Titan]], te utvrdio postojanje Saturnovog prstena. Osim toga konstruirao je 1656. [[Sat (instrument)|sat s njihalom]]. U svojim radovima razvijao je [[kinematika|kinematiku]] i [[val]]nu teoriju [[svjetlost]]i.
Line 155 ⟶ 156:
==== Astronomska metoda mjerenja brzine svjetlosti ====
[[Ole Rømer]] je 1675. ustanovio da trenuci opažanja [[okultacija]] (kad se [[nebesko tijelo]], gledano sa [[Zemlja|Zemlje]], skriva iza drugog) [[Jupiter]]ovih satelita (primjer je [[Ija (mjesec)|Io]]) ovise o [[brzina svjetlosti|brzini širenja svjetlosti]]. Do tada se smatralo da se [[svjetlost]] prenosi s beskonačnom [[brzina|brzinom]]. Rømer je vršio [[mjerenje|mjerenja]] oko 8 godina. Ustvari Rømer nije napravio nikakav proračun i nije procijenio brzinu svjetlosti. Na osnovu njegovih mjerenja to je obavio [[Christiaan Huygens]] i on je dobio za oko 25% manju vrijednost nego što su današnja mjerenja. Značajno je da je Rømer dokazao da je '''brzina svjetlosti konačna'''. Njegovi rezultati nisu u početku prihvaćeni sve dok [[James Bradley]] 1727. nije otkrio [[aberacija svjetlosti|aberaciju svjetlosti]]. 1809. francuski [[astronom]] [[Jean Baptiste Joseph Delambre]] je ponovio Rømerova mjerenja, koja su tada obavljena s mnogo točnijim mjernim instrumentima i dobio za brzinu svjetlosti oko 300 000 [[Metar u sekundi|km/s]]. On je ustvari izmjerio da svjetlost putuje sa Sunca do Zemlje 8 minuta i 12 sekundi (stvarna vrijednost je 8 minuta i 19 sekundi).
=== Isaac Newton ===
Proučavajući međudjelovanja tijela, na osnovi pokusa i promatračkih činjenica, [[Isaac Newton]] (1643. - 1728.) je uspostavio [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonove zakone gibanja]], te uz pomoć [[Keplerovi zakoni|Keplerovih zakona]] izveo opći ili [[Newtonov zakon gravitacije]]. Time je ujedno dao i odgovor na pitanje zašto se [[planet]]i kreću po [[elipsa]]ma. Newton isto tumači Zemljinu precesiju i spljoštenost tijela pri vrtnji (spljoštenost je ujedno i fizikalni dokaz vrtnje ili gibanja oko osi). Njegovo djelo ''Matematički principi prirodne filozofije'' pojavilo se 1687. Newton je također konstruirao [[teleskop]] reflektor sa zrcalom (''Newtonov teleskop'').
S Newtonovim radovima započeo je razvoj egzaktnih metoda u istraživanju gibanja svemirskih tijela. Kao posebne grane astronomije pojavile su se nebeska mehanika i teorijska astronomija. [[Nebeska mehanika]] proučava zakonitosti u gibanju tijela pod djelovanjem međusobne privlačne [[sila|sile]]. [[Teorijska astronomija]], iz promatranja prividnih položaja tijela, određuje njihove prave staze (govori se o dijelovima staza, odnosno putanjskim ili orbitalnim elementima), a na temelju ustanovljenih dijelova staze određuje buduće položaje nebeskih tijela. Izračunate [[koordinate]] položaja tijela na nebeskoj sferi, u bilo kojem trenutku vremena, zovu se [[efemeride]].
== Izvori ==
| |||