Inačica od 7. lipnja 2014. u 16:11 uredi Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits nastavio Povijest astronomije ← Starija izmjena		Inačica od 7. lipnja 2014. u 16:20 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits nastavio Povijest astronomije Novija izmjena →
Redak 165: === Edmond Halley === Na osnovi Newtonove metode određivanja heliocentrične staze tijela iz 3 promatrana položaja, [[Edmond Halley]] (1656. - 1742.) ustanovljuje 1705. jednakost kometa koji se pojavio 1456., 1531., 1607. i 1682., te mu određuje [[ophodno vrijeme]] od 76 godina ([[Halleyev komet]]). Godine 1718. Halley uspoređuje suvremene koordinate nekolicine zvijezda ([[Aldebaran]], [[Sirius]] i [[Arktur]]) s njihovim koordinatama koje je zabilježio [[Hiparh]], te nalazi da su im se promijenila mjesta u polju ostalih zvijezda. Time je otkriveno vlastito gibanje zvijezda. Halley je zasnovao metodu mjerenja udaljenosti planeta, Merkura i Venere, pri njihovom tranzitu (prelasku preko kruga Sunca). === James Bradley === [[James Bradley]] (1693. – 1762.) pronalazi [[aberacija svjetlosti\|aberaciju svjetlosti]] (1726.) i vrlo male periodičke promjene u [[precesija\|precesiji]] Zemlje ili [[nutacija\|nutaciju]] (1747.), povezujući je s utjecajem [[Mjesec]]a. U istom su stoljeću otkrivene [[dvojne zvijezde]] ili dvostruke zvijezde koje obilaze oko zajedničkog [[težište\|težišta]], zatim hrpe ili skupove zvijezda, te tamne i svijetle [[maglice]] (nebule). Među maglicama bilo je i takvih za koje se kasnije ustanovilo da su veoma daleko, ustvari da su zvjezdane tvorevine izvan [[Mliječni put\|Mliječnog puta]]. [[Charles Messier]] (1730. - 1817.) je 1784. katalogizirao 103 maglice i skupove ([[popis Messierovih objekata]]), a oni se i danas označavaju na isti način: M 1, M 31 (čitaj: ''mesijé jedan'' itd.). == Izvori ==

Povijest astronomije: razlika između inačica