'''ObradaObradba informacija''' je izmjena (obradaobradba) [[informacija]] koja je na bilo koji način prepoznatljiva promatraču. To je proces koji opisuje sve što se događa (mijenja) u svijetu, od padanja kamena (promjena položaja) do ispisivanja tekstualne [[datoteka|datoteke]] iz digitalnog [[računalni sustav|računalnog sustava]]. U tom slučaju, obrađivač informacija mijenja način prikaza tog teksta.
== ObradaObradba informacija prema Claude Shannonu ==
ObradaObradba informacija se točnije može definirati pomoću izraza [[Claude E. Shannona]] kao pretvaranje latentnih informacija u manifestne informacije. Latentne i manifestne informacije su definirane kroz izraze kao što su: dvosmislenost (ostanak dvojbe i nesigurnosti, koju je vrijednost pošiljatelj doista odabrao), gubitak (rasipanje, nesigurnost pošiljatelja što je primatelj zaista primio) i transformacija (prijelaz, promjena, ušteda upitnog truda – dobiva se oduzimanjem gubitka od dvosmislenosti).
== ObradaObradba informacija u kognitivnoj psihologiji ==
U kognitivnoj (spoznajnoj) [[psihologija|psihologiji]], u [[1940-ih|40-im ]] i [[1950-ih|50-im]] godinama [[20. stoljeće|20. stoljeća]] nastao je način pristupa obrade informacija kojemu je cilj razumijevanje ljudskog razmišljanja. Suština pristupa je da se vidi spoznaja, gdje se um definira kao [[softver]], a [[mozak]] kao [[hardver]]. Koncept obrade informacija u psihologiji je srodan sa kognitivizmom u psihologiji i funkcionalizmom u [[filozofija|filozofiji]], iako ti izrazi nisu posve istoznačni.
== RedoslijednaSlijedna i paralelna obradaobradba informacija==
ObradaObradba informacija može biti redoslijednaslijedna ili [[Paralelnaparalelna obradaobradba|paralelna]], od kojih svaka može biti centralizirana ili decentralizirana (raspoređena). Paralelna raspoređena obradaobradba je sredinom [[1980-ih|osamdesetih]] godina 20. stoljeća postala popularna pod nazivom «connectionism». Ranih pedesetih [[Friedrich Hayek]] je bio ispred svog vremena sa svojim gledištem da spontani red u mozgu nastaje iz decentraliziranih mreža načinjenih od jednostavnih jedinica (neurona). Ipak Hayek se rijetko spominje u literaturi o konektivizmu.
