Konavle: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 109:
Početkom [[15. stoljeće|15. st.]] Konavle su u općem sastavu [[Bosna|Bosne]] u rukama moćnih feudalaca, i to istočni dio pod Sandaljem Hranićem, a zapadni (uključujuči Cavtat i Obod) pod braćom Petrom i Radoslavom Pavlović. Intenzivnim pregovorima i diplomacijom [[Dubrovačka Republika]] 24. lipnja [[1419.]] g. dolazi u posjed Istočnog dijela Konavala (od Popovića do Soko kule i rta Oštro) kupoprodajnim ugovorom sklopljenim sa Sandaljem Hranićem, koji je zauzvrat dobio palaču u Dubrovniku, zemlju u Župi vrijednu 3000 dubrovačkih perpera i godišnji danak od 500 perpera, te 36000 perpera ili 12000 dukata u gotovini. Nakon osam godina, 31. prosinca [[1426.]] Dubrovčani su kupili i preostali Zapadni dio Konavala sa [[Cavtat|Cavtatom]] i [[Obod (Konavle)|Obodom]] od Radosava Pavlovića, uz iste uvjete kao i istočni dio.
[[Datoteka:Montenegro.JPG|thumb|right|200px|Dio Konavala unutar Kraljevine Dalmacije, 1862. i Crna Gora.]]
Dubrovačka vlada je Konavle proglasila svojim feudalnim posjedom, kojim je upravljao [[knez]] ustoličen u Pridvorju. Spomenici iz tog doba su Knežev dvor u Pridvorju i Soko kula u Dunavama, važna obrambena utvrda krajnjeg dubrovačkog juga. Konavle ostaju u sastavu Dubrovačke Republike kao njena najveća žitnica sve do njenog ukidanja 1808. godine. Nakon kratkotrajne francuske okupacije, Konavle su
Okupacija i razaranje Konavala od strane JNA i četničkih postrojbi u listopadu 1991.
[[Datoteka:Konavosko polje - pogled sa vrha sv. Ilija.JPG|mini|desno|250px|Konavosko polje - pogled sa vrha sv. Ilija]]
| |||