Akvileja: razlika između inačica

Nalazeći se desetak kilometara južno od donjeg toka rijeke [[Soča|Soče]] i nekih 7 kilometara od mora, Akvileja je predstavljala uporište za zatvaranje uskog pojasa između [[Alpe|Alpa]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Radi povoljnog položaja prerasla je iz vojnog logora u grad, a bila je i glavna baza za rimske vojne operacije prema rijeci [[Dunav]]u. Bila je kanalima povezana s morem, a u nju su vodili i mnogi putovi. U 4. stoljeću bila je četvrti grad Italije, poslije [[Rim]]a, [[Milano|Milana]] i [[Capua|Capue]]. Godine [[340.]], Car [[Konstantin II.]] je ubijen ispred gradskih zidina u pokušaju da zauzme grad od svoga brata [[Konstans I.|Konstansa]]. Godine [[381.]] tu je održan ''[[Akvilejski koncil]]'', prvi od mnogih.

[[Huni]] su je zauzeli [[452]]. godine poslije tromjesečne opsade i sravnili je sa zemljom. Akvileja se obnovila sve do ponovnog pada pod [[Langobardi|Langobarde]] [[568.]] godine. Langobardski vojvoda od Furlanije je vladao Akvilejom i okolicom iz [[CividaleČedad]]a (Cividale) sve dok [[774.]] godine [[Karlo Veliki]] nije zauzeo [[Lombardija|Lombardiju]] i načinio je franačkim vojvodstvom s vojvodom Erikom od FriulijaFurlanskim na čelu.

Krajem 8. i početkom 9. stoljeća, u Akvileji je postojaopostojala [[patrijarhatakvilejska patrijaršija|patrijaršija]] pod čijim su nadzorom pokrštavani i [[Panonija|panonski]] [[Hrvati]]. S propašću franačke države u 10. stoljeću stanovnici su pretrpjeli pljačkaške napade [[Mađari|Mađara]]. Do 11. stoljeća, Akvilejski patrijarh je postao dovoljno snažan da osigura privremenu vlast nad Furlanijom i Akvilejom. Tako je Car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] dao patrijarhu tu regiju u [[feudalizam|feudalni posjed]]. No, patrijarhov autoritet je konstantno bio razlogom teritorijalnih razmirica okolnog plemstva.

PatrijarhatPatrijaršija je naposljetku ukinutukinuta [[1751.]] godine, i ova oblast je potpala pod jurisdikciju [[biskupija|biskupije]] u [[Udine|Udinama]] i [[Gorica|Gorici]].