Dan Hrvatskoga sabora: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 17:
== Dan državnosti ==
 
Predsjedništvo [[HDZ|Hrvatske demokratske zajednice]] još je 12. svibnja 1990. uputilo poziv "čitavom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu te svim građanima Hrvatske da 30. svibnja 1990, dan saziva Hrvatskog sabora i izbora Vrhovništva suverene Hrvatske, proslave svečano, ponosno i dostojanstveno". Ujedno je preporučeno "da taj datum ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti" i kao "dan duhovna izmirenja svih koji su se i pod različitim zastavama i idejama borili za slobodu i suverenost hrvatskog naroda, sa zavjetom da ćemo svi zajedno složno raditi za bolje sutra i sreću svoje hrvatske domovine". <ref name="Marijan">Marijan Lipovac, [http://www.matica.hr/vijenac/505/Za%C5%A1to%20slavimo%20krive%20datume/ ''Zašto slavimo krive datume, Nedoumice oko državnih praznika''], Vijenac, br. 505., 11. srpnja 2013.</ref>
 
Tako je već sam [[30. svibnja]] 1990. prozvan [[Dan državnosti (Hrvatska)|Danom hrvatske državnosti]] i svečano proslavljen diljem Hrvatske, a [[Sabor]] je taj datum u ožujku 1991. i službeno proglasio blagdanom. Tog je dana konstituiranjem novog Sabora izabrana na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim demokratskim i višestranačkim izborima]] u Hrvatskoj nakon 45 godina prestala komunistička vladavina i uspostavljena demokracija. Time je počeo i proces osamostaljenja Hrvatske i taj datum doživljavao se kao prekretnica novije [[hrvatska povijest|hrvatske povijesti]].<ref name="Marijan" />
 
Na simboličkoj razini 30. svibnja 1990. inauguriran je kao "rođenje nove Hrvatske" tijekom svečanosti na današnjem [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]], kada je netom izabran predsjednik [[Franjo Tuđman]] položio kruh, pero i zlatni dukat, kao simbole blagostanja, znanja i bogatstva, u zipku koju su blagoslovili kardinal [[Franjo Kuharić]] i glavni imam [[Ševko ef. Omerbašić|Ševko Omerbašić]]. Nultom točkom današnje hrvatske države 30. svibnja smatra se i danas pa na internetskim stranicama nekoliko ministarstava popisi bivših ministara počinju ministrima izabranima upravo potkraj svibnja 1990, a [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] koji je od svibnja do kolovoza te godine bio na čelu Vlade smatra se prvim hrvatskim premijerom, iako je formalno imao iste ovlasti kao i njegov komunistički prethodnik [[Antun Milović]].<ref name="Marijan" />
 
== Značaj ==