Kogeneracija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
diesel > dizel
Redak 33:
Kogeneracije u industrijskim postrojenjima postoje već dugi niz godina ([[Petrokemijska industrija|petrokemijska]] i [[Kemijska industrija|kemijska]] industrija), ali je danas njihova zastupljenost u Hrvatskoj premala iz razloga što su investicijski troškovi za takva postrojenja veliki, a cijena energenata relativno niska. S obzirom da će cijena energenata rasti, a time će se i cijena proizvoda povećati, očekuje se da će se vlasnici industrijskih postrojenja koja imaju potencijala za primjenu kogeneracije odlučiti za njenu primjenu, i na taj način povećati učinkovitost proizvodnog procesa. Tome doprinose i odgovarajuće potpore i subvencije koje daju države za primjenu kogeneracije. Primjenom kogeneracije u industrijskim postrojenjima, osim uštede primarne energije, smanjuju se mrežni gubici i emisija stakleničkih plinova. Kao primarni energent u industrijskim kogeneracijskim postrojenjima najznačajniji je plin, dok se kod nekih postrojenja kao primarni energent mogu koristiti ostaci iz proizvodnog procesa, kao što je to slučaj u drvnoj i prehrambeno prerađivačkoj industriji.
 
Poljoprivreda je jedna od značajnijih grana za primjenu kogeneracije. Kao gorivo u kogeneracijskim postrojenjima u poljoprivredi uglavnom se koristi [[bioplin]], a rijetko [[dieseldizel]] odnosno [[Biodizel|biodieselbiodizel]]. Bioplin se proizvodi u bioplinskim postrojenjima iz ostataka i nusproizvoda od usjeva, gnoja, gnojnice i energetskih usjeva. Prema veličini, funkciji i lokaciji postoje tri skupine poljoprivrednih bioplinskih postrojenja:
* bioplinska postrojenja za obiteljska gospodarstva (mala postrojenja),
* bioplinska postrojenja za farme (srednje velika postrojenja),