Zemljina putanja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nastavio Zemljina putanja |
Nastavio Zemljina putanja |
||
Redak 1:
[[
[[
[[datoteka:Four season croatian infotext.svg|mini|desno|300px|Prikaz položaja [[Zemlja|Zemlje]] i [[Sunce|Sunca]] za 4 [[godišnja doba]].]]
[[datoteka:Suncostaj zimski.png|mini|300px|Zimski [[suncostaj]] ili solsticij.]]
[[datoteka:Ravnodnevica.png|mini|desno|300px|[[Ravnodnevica]] ili ekvinocij.]]
'''Zemljina putanja''' u [[astronomija|astronomiji]] prestavlja [[planetarna putanja|planetarnu putanju]] (orbitu) [[Zemlja|Zemlje]] kojom obilazi [[Sunce]], na udaljenosti od jedne [[astronomska jedinica|astronomske jedinice]] ([[AJ]]) ili 149 597 870 691 ± 30 [[metar]]a, što prestavlja približno 150 milijuna [[kilometar]]a. [[Perihel]] Zemlje je najbliža točka Zemljine putanje do Sunčeva središta, smještena na kraju velike osi [[elipsa|elipse]] kojom se Zemlja giba relativno prema Suncu, a Zemlja prolazi kroz perihel svake godine početkom siječnja (u zadnje vrijeme 3. siječnja) i iznosi 147 098 291 [[kilometar|km]]. [[Afel]] Zemlje je najudaljenija točka putanje Zemlje do Sunčeva središta, a Zemlja prolazi kroz afel početkom srpnja (u zadnje vrijeme 4. srpnja) i iznosi 152 098 233 km. Orbitalna [[brzina]] Zemlje je 30 km/[[sekunda|s]] (108 000 km/[[sat|h]]) što znači da pređe udaljenost Zemljinog promjera (oko 12 700 km) za 7 [[minuta]] ili udaljenost do Mjeseca (oko 384 000 km) za 4 sata.
Line 19 ⟶ 25:
Sunce se giba među zvijezdama koje se nalaze na dnevnoj strani nebeske sfere, no to njegovo relativno pomicanje izravno ne zapažamo. Zato ćemo na noćnoj strani vidjeti da se zvijezde smjenjuju iz dana u dan, od mjeseca do mjeseca. Mijenja se vidljivo područje noćnog neba. Budući da se spojnica od Sunca do Zemlje prema nebeskoj sferi zakreće na istok, novo će nam zvjezdano područje nicati na istočnom obzoru. Zaključujemo da se godišnje gibanje neba odvija od istoka prema zapadu, isto kao i dnevno gibanje neba, a suprotno od godišnjeg gibanja Sunca među zvijezdama. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>
=== Godišnja doba ===
S obzirom na položaj Zemljina ekvatora prema smjeru [[Sunčeva svjetlost|Sunčevih zraka]], razlikujemo u toku godine 4 važna trenutka, a to su počeci [[godišnja doba|godišnjih doba]]. Za datume početaka godišnjih doba uvjetno uzimamo: [[proljeće]] 21. ožujka, [[ljeto]] 21. lipnja, [[jesen]] 23. rujna i [[zima]] 21. prosinca, jer tom pravilnom izmjenom najčešće i započinju godišnja doba. U tim važnim trenucima Sunce je projicirano u 4 glavne točke ekliptike: [[Proljetna točka|proljetnu]], ljetnu, jesensku i zimsku točku. Promatramo li ih iz položaja Sunca, zapazit ćemo da su one razmaknute za pravi kut.
Kakav je odnos Zemlje i Sunca 21. ožujka i 23. rujna? Tih se dana smjer linije koji spaja centar Zemlje s centrom Sunca prolazi točno uzduž ravnine ekvatora, dok je Zemljina os vrtnje okomita na tu spojnicu. Sunčeve zrake padaju stoga okomito na sva mjesta koja se nalaze na Zemljinom [[ekvator]]u. Drukčije rečeno, na mjestima sa [[zemljopisna širina|zemljopisnom širinom]] 0°, Sunce će se u gornjoj [[Kulminacija|kulminaciji]] naći u [[zenit]]u. Na [[Polovi sjeverne polutke|Zemljinim polovima]], gdje je zemljopisna širina +90° ili -90°, Sunce će "ležati" na [[obzor]]u. Obasjana su mjesta svih zemljopisnih širina. Tih datuma Sunce će presjeći [[nebeski ekvator]]. Početkom proljeća, 21. ožujka, Sunce će proći [[proljetna točka|proljetnom točkom]] ♈ koja se nalazi u [[Ovan (zviježđe)|zviježđu Ovna]]. Početkom jeseni, 23. rujna, Sunce će proći [[Jesenska točka|jesenskom točkom]] ♎ koja se nalazi u [[Vaga (zviježđe)|zviježđu Vage]]. U oba trenutka duljina [[dan]]a i [[noć]]i jednaka je na cijeloj Zemlji, pa se ti dani nazivaju [[ravnodnevica|ravnodnevice]] ili ekvinociji.
== Izvori ==
| |||