Antisemitizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
antika
Biblija
Redak 17:
== Povijest ==
=== Klasični antisemitizam ===
Antisemitizam svoje korijene vuče [[antika|antičkog]] svijeta: bio je posljedica netolerancije vjerske različitosti između [[pogani|poganskih]] naroda i Židova. Prvi zabilježeni antisemitski ispadi događali su seVeć u stoljećima[[Knjiga prijePostanka|Knjizi nove ere u Aleksandriji, u sukobu judaizma i helenizma. U djelima nekih rimskih pisaca ([[CiceronPostanka]], Seneka, Tacit) moguće je naći tragove antisemitizma.piše:<ref>[http://perseusbiblija.uchicagoks.edu/perseus-cgihr/citequery3search.plaspx?dbnamek=LatinAugust20121&queryp=Cic.%20Prov.%201143&getidr=132 CiceronBiblija], Kršćanska de Provinciis Consularibus]sadašnjost, pristupljeno: 23. srpnja 2014.</ref><ref>Benjamin H. Isaac, "The Invention of Racism in Classical Antiquity", name='Lazare'Ciceron opisuje Židove ovakvim riječima>[http: //www.fordham.edu/halsall/jewish/lazare-anti.izručioasp#Chapter%20Two ihBernard je kao robove Židovima i SirijcimaLazare, njima"Antisemitism: kojiIts suHistory rođeni da budu robovi. Momigliano kaže da kad Ciceron opisuje Židove kaoand Causes"natio nata servituti" zapravo ponavlja sud Apolonija Molona''], str1894. 463, pristupljeno: 23. srpnja 2014.</ref>
{{citat|Egipćani ne bi mogli jesti s Hebrejima, jer bi to Egipćanima bilo odvratno|Knjiga Postanka, 43:32}}
[[Knjiga Izlaska]] također razlikuje Židove od drugih naroda:<ref>[http://biblija.ks.hr/search.aspx?k=2&p=1&r=9 Biblija], Kršćanska sadašnjost, pristupljeno: 23. srpnja 2014.</ref><ref name='Lazare' />
{{citat|I reče on svome puku: »Eto, sinovi su Izraelovi postali narod brojan i moćniji od nas. Hajde, postupimo mudro s njima: spriječimo im porast,|Knjiga Izlaska, 1:9}}
Prvi zabilježeni antisemitski ispadi događali su se u stoljećima prije nove ere u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], u sukobu [[Judaizam|judaizma]] i helenizma. U djelima nekih rimskih pisaca ([[Ciceron]], Seneka, Tacit) moguće je naći tragove antisemitizma.<ref>[http://perseus.uchicago.edu/perseus-cgi/citequery3.pl?dbname=LatinAugust2012&query=Cic.%20Prov.%2011&getid=1 Ciceron, de Provinciis Consularibus], pristupljeno: 23. srpnja 2014.</ref><ref>Benjamin H. Isaac, "The Invention of Racism in Classical Antiquity", ''Ciceron opisuje Židove ovakvim riječima: ...izručio ih je kao robove Židovima i Sirijcima, njima koji su rođeni da budu robovi. Momigliano kaže da kad Ciceron opisuje Židove kao "natio nata servituti" zapravo ponavlja sud Apolonija Molona'', str. 463, pristupljeno: 23. srpnja 2014.</ref>
 
=== Kršćanski antisemitizam ===
Line 25 ⟶ 29:
Kršćanski antisemitizam imao je isti temelj, ali je tome dodao grijeh odbacivanja i razapinjanja Isusa. Uz to, kršćanstvo je sebe percipiralo kao religiju koja se od judaizma razvila i postala njegov nasljednik te ga tako zamijenila; time je judaizam postao, gledano iz kršćanske perspektive, irelevantna i od [[Bog]]a odbačena religija. Dakle, postojanje judaizma i nakon kršćanskog ustanovljavanja ugrožavalo je takav koncept.
 
=== Moderni antisemitizam do 20. stoljeća ===
 
Karakter modernog antisemitizma (počeci modernog antisemitzmaantisemitizma datiraju se s [[1688.]] godinom) različit je od klasičnog (antičkog) ili kršćanskog antisemitizma, jer se bazira na rasnim, a ne religijskim premisama. Takav se antisemitizam razvio za vrijeme [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] i to kao posljedica jačanja nacionalnih osjećaja (različitost u kulturi i jeziku u odnosu na matični narod; naime, prosvjetiteljstvo je bilo razdoblje u kojem je počela jačati nacionalna svijest – skupine, koje su dijelile kulturu, jezik, povijest, isti rasni i vrijednosni sustav, povezivale su se u političke, ekonomske i socijalne entitete definirane geografskim granicama, koje se danas grubo podudaraju s granicama europskih nacija; skupine se ujedninjavaju, vojno i politički, pod jednom zastavom i razvijaju lojalnost naciji; Židovi se, kao skupina koja ne dijeli zajednički jezik, kulturu, religiju, i djelomično, sustav vrijednosti, od pojedinaca u tim nacionalnim pokretima, precipiraju kao outsideri pa čak i prijetnja nacionalnoj ideji).
 
Moderni antisemitizam temelji se na teoriji da su Židovi inferiorna rasa. Židov je Židov, ne poradi svoje religije, već zato jer je to karakteristika njezine/negove krvi/genetike. Pojam arijski prvi put je upotrebljen u rasnim teorijama 19. stoljeća. Jedan od istaknutijih rasnih teoretičara, [[Arthur de Gobineau]] (1816-1882), koristio je [[antropologija|antropologiju]], [[lingvistika|lingvistiku]], i [[povijest]], kako bi formulirao teoriju u kojoj bi pripadnost određenoj rasi objasnila gotovo cjelokupnu ljudsku djelatnost kroz povijest. U svom Eseju o nejednakosti ljudskih rasa, Gobineau je tvrdio da su francuski aristokrati superiorni u odnosu na francuski narod zahvaljujući samoj činjenici da su čisti Arijci (Indoeuropljani). Presudni povijesni događaji determinirani su željeznim zakonom pripadnosti određenoj rasi, a ljudska je sudbina uvjetovana prirodom i izražena kroz rasu. Povijest pokazuje da su sve civilizacije potekle od bijele rase, a dragulj ove rase su [[Arijska rasa|Arijci]] ([[Indoeuropljani]]), koji su preživjeli kao superiorna rasa. Upozorio je, pak, da miješanje Arijaca (Indoeuropljana) s drugim rasama prijeti samom njenom opstanku.
Line 40 ⟶ 44:
 
Godine [[1893]]., 250 000 glasača izabralo je 16 zastupnika (od ukupno 397) u [[Reichstag]], koji su se zalagali za antisemitske mjere.
 
=== Antisemitizam iu anticionizam20. stoljeću ===
 
Godine 1900., [[H. S. Chamberlain]], Englez, koji se naselio u Njemačkoj, napisao je djelo Temelji 19. stoljeća, u kojem je idealizirao njemačku nacionalnu dušu (race-soul), koja je od Nijemaca napravila poštene, odane i vrijedne ljude. Suprotno od Nijemaca, Židovi su materijalistički i legalistički narod, lišeni tolerancije i [[moral]]nosti. Ova dva naroda uhvaćena su u međusobnoj borbi, u kojoj Židovi moraju biti poraženi. Chamberlainova je knjiga nacistima pružila temeljni tekst za njihov nacionalni mit, a zabilježila je i izvrsnu prodaju u Njemačkoj.
Line 52 ⟶ 58:
 
''Koje su najgore stvari za koje se, u današnjoj političkoj klimi, može optužiti Židove? Odgovor je: Rasizam. Apartheid. Genocid. Kolonijalizam. Jesu li te optužbe istinite? Nije važno. Neka se Židovi brinu o tome jesu li istinite. Paradoks antisemitizma leži u činjenici da je na Židovima teret dokazivanja neistinitisti tih optužbi. Antisemit ih samo mora izreći.'' (Jack Schwartz, National Review)
 
== Antisemitizam i anticionizam ==
 
Antisemitizam (definicija prema [[Webster’s dictionary]]): [[diskriminacija]], [[predrasuda|predrasude]], ili neprijateljstvo prema Židovima.
 
== Anticionizam ==