Hadž: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Nema sažetka uređivanja
Redak 7:
::''"U njemu su znamenja očita - mjesto na kojem je stajao Ibrahim (Abraham). I onaj tko uđe u nj treba da bude siguran. Hodočastiti Hram dužan je, Alaha radi, svatko tko je u mogućnosti; a onaj tko neće da vjeruje - pa, zaista, Alah nije ovisan ni o kome."'' (Ali Imran, 97.)
Također, u Kuranu se spominje da je hadž bio naređen i prije [[Proroci u islamu|Proroka]] [[Muhamed]]a, i to proroku Ibrahimu ([[Abraham]]u):
::''"I kada smo kao pribježište Ibrahimu (Abrahamu) pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo; "Ne smatraj Nama nikoga ravnim, i očisti ovaj Hram Moj za one koji će ga obilaziti, koji će tu u blizini njegovoj stanovati, i koji će molitvu obavljati i oglasi ljudima hadž! Dolazit će ti pješice i na kamilamadevama iznurenim; dolazit će ti iz mjesta dalekih, da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom prinošenja žrtve, kojom ih je Alah opskrbio, Njegovo ime spominjali. Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog! Zatim, neka sa sebe prljavštinu uklone, neka svoje zavjete ispune i neka oko Hrama drevnog obilaze."'' (Al-Hadž, 26-29.)
U Kuranu, dakle, postoji cijela jedna [[sura]] (poglavlje) o hadžu koja se i zove "Al-Hadž", i koja sadrži određeni broj odredbi o obredima hadža.
 
Redak 18:
 
==Obredi i propisi hadža==
Hadž se sastoji od slijedećih strogo obaveznih (''farz'') obreda[[obred]]a:
#''nijet'' - iskrena namjera da se isključivo u ime Boga obave obredi hadža, i započinjanje obreda odijevanjem hodočasničke odjeće (koja se zove ''ihram''),
#''saj'' - užurbani hod između brežuljaka [[Safa i Merva]],
#''tavaf'' - kružno obilaženje oko Kabe,
#''vukuf'' - mirno stajanje na visoravni [[ArefatArafat]].
Hadž se također sastoji od brojnih manje strogo obaveznih obreda (''vadžib'') i pobožnih djela koja je Poslanik Muhamed preporučio (''sunet''). Za propuštanje obreda ili nepoštivanje propisa hadža hodočasnici se moraju iskupiti prinošenjem žrtve (''kurban''), davanjem milostinje (''fidja'') ili postom, ovisno o težini prekršaja. Određeni prekršaji hadž mogu učiniti nevažećim.
===Nijet i mikati===
Redak 49:
 
===Tavaf i saj===
[[Datoteka:Tavaf.jpg|thumb|right|250px|Crtež pojednostavljeno prikazuje obrede tavaf i saj]]
Nakon ulaska u Meku i oblačenja ihrama, osmog dana mjeseca zu al-hidže, vjernik nastvalja hodočašće u Masdžid al-Haramu, najvećoj i najsvetijoj [[džamija|džamiji]] za muslimane, koja je izgrađena oko Kabe, a u sebi sadrži i brežuljke Safu i Mervu. Tu se obavlja prvi tavaf - kružni obilazak oko Kabe sedam puta, i taj tavaf se naziva ''tavaf al-kudum''. Obavlja se tako što hodočasnik prvo treba da dođe do svetog crnog kamena ugrađenog u kut Kabe (koji se zove ''Hadžer al-Esved'') i okrenuti se prema njemu. Potom kamen treba dodirnuti desnom rukom i poljubiti ga. Prilikom dodirivanja kamena treba izgovoriti ''Allahu ekber!'' (''Alah je najveći!'') ako ga zbog gužve ne može poljubiti, hodočasnik treba samo da ga dodirne rukom ili štapom, te motom poljubi to čime ga je dodirnuo. Ako ni to ne može, treba samo nečim pokazati u smjeru crnog kamena, ali to neće ljubiti. Potom hodočasnik počinje sa obilaskom oko Kabe, sedam puta, svaki krug počinjući i završavajući kod crnog kamena. Prva tri kruga treba obići brzim hodom malim koracima, a preostala četiri hodajući normalno. Žene mogu svih sedam krugova obići normalnim hodom. Svaki put kada dođe u ravninu sa crnim kamenom, hodočasnik greba ponoviti postupak dodirivanja i ljubljenja, kako je to gore navedeno. Tijekom tavafa vjernik treba slaviti Boga i upućivati Mu molitve.
 
Line 55 ⟶ 56:
Hodočasnici moraju biti čisti po propisima islama (''tahret'') tijekom obreda tavafa, a poželjno je da budu čisti i tijekom saja, ali to nije nužno. Nakon obavljenog saja, muškarci moraju obrijati cijelu glavu (što je najpoželjnije) ili barem skratiti cijelu kosu što je više moguće. Nakon obavljanja obreda tavaf i saj, osmog dana mjeseca zu al-hidže, vjernici trebaju otići na Minu, mjesto nedaleko od Meke, gdje trebaju provesti ostatak dana i noć, obavljajući molitve i slaveći Boga.
 
===Stajanje na Arafatu===
[[Datoteka:Mount_Arafat.jpg|thumb|right|250px|Visoravan Arafat]]
[[Datoteka:Holding vigil - Flickr - Al Jazeera English.jpg|thumb|right|250px|Hodočasnik u molitvi, na Arafatu]]
Nakon izlaska sunca devetog dana mjeseca zu al-hidže, dan uoči Kurban bajrama, hodočasnici kreću iz mjesta Mina, ka uzvisini Arafat, gdje se obavlja obred stajanja na Arafatu - vukuf. Ovaj dan se naziva Dan Arafata, i obilježavaju ga svi muslimani svijeta. Prije dolaska na Arafat, hodočasnici klanjaju spojeno i skraćeno [[Podne namaz|podne]] i [[Ikindija namaz|ikindiju namaz]], u vremenu za podne namaz. Obred stajanja počinje od podneva deveti zu al-hidžea i traje do zore slijedećeg dana. Obred se sastoji od zaustavljanja na uzvisini Arafat, čije je područje obilježeno posebnim znakovima, barem na trenutak, bilo da osoba stoji, sjedi, ili jaše. Pritom se treba okrenuti u smjeru Meke (Kabe), slaviti i veličati Boga što više, te nastojati zadržati se na Arafatu što duže. Stajanje na Arafatu je neupitna obveza, te hadž bez obavljanja ovog obreda nije važeći.
 
===Odlazak na Muzdelifu===
Kada na Dan Arafata sunce zađe, hodočasnici trebaju mirno i dostojanstveno, mnogo izgovarajući molitvu ''telbija'', otići na [[Muzdelifa|Muzdelifu]]. Nije dozvoljeno doći prije zalaska sunca, a po dolasku se spojeno i skraćeno obavljaju dvije posljednje dnevne molitve - [[Akšam namaz|akšam]] i [[Jacija namaz|jacija namaz]]. Na Muzdelifi se hodočasnici moraju zadržati do jutra slijedećeg dana, i tu obaviti molitvu u zoru - [[sabah namaz]]. Poslije molitve se stoji na mjestu Mešar al-Haram, također uz slavljenje Boga i upućivanje molitava sve dok se dobro ne razdani. Boravak na Muzdelifi je obveza, i tko ju izostavi mora prinijeti žrtvu za iskupljenje. Nakon što se razdanilo, ali prije izlaska sunca, hodočasnici kreću natrag ka mjestu Mina, putem izgovarajući molitvu ''telbija'', i prikupljajući kamenčiće za obred koji se tamo obavlja - obred [[Kamenovanje|kamenovanja]] [[vrag]]a ''remj al-džemerat''.
 
===Kamenovanje vraga===
[[File:According_to_the_historic_tradition,_when_Abraham_went_to_sacrifice_his_son,_he_found_that_God_had_placed_a_ram_there_instead._-_Flickr_-_Al_Jazeera_English.jpg|thumb|250px|Obred kamenovanja vraga, na hadžu 2010. godine]]
Na Mini hodočasnici obavljaju obred kamenovanja vraga - remj al-džemerat. Kamenčići koji se bacaju bi trebali biti neznatno veći od graška, a bacaju se na zidove koji se tovu ''džemre'', i simboliziraju vraga. Iz zidova se nalaze stupovi koji su se gađali do 2004. godine, kada su ih [[Saudijska Arabija|saudijske vlasti]] zamijenile zidovima, iz sigurnosnih razloga. Zid mora biti pogođen sedam puta, a pri svakom bacanju hodočasnik treba izgovoriti ''Allahu ekber!'' (''Alah je najveći!''). Ovaj obred se obavlja na prvi dan Kurban bajrama (islamskog blagdana prinošenja žrtve). Po završetku obreda kamenovanja vraga, hodočasnici na Mini prinose svoje žrtve u vidi [[ovca|ovce]] ili [[Deva|deve]]. Žrtvovanje ovce je dovoljno za jednog hodočasnika, a za žrtvovanje deve se može udružiti njih sedam. Iako je najbolje da klanje žrtvene životinje obave hodočasnici osobno, ili da barem prisustvuju žrtvovanju, većina hodočasnika danas prije početka obreda hadža u Meki plaća vaučer, na osnovu koga se u njegovo ime žrtvovanje obavlja u centraliziranim klaonicama, te se meso pakira i šalje diljem svijeta kao humanitarna pomoć. U vrijeme ovog prvog dana Kurban bajrama, i većina ostalih muslimana u cijelom svijetu prinosi svoje žrtve. Nakon prinošenja žrtve, muškarci trebaju skratiti kosu ili obrijati glavu, što je najpoželjnije. Žene samo potkraćuju kosu.
 
Poslije obreda kamenovanja, žrtvovanja, i skraćivanja kose ili brijanja glave, hodočasniku postaje dozvoljeno sve što mu je bilo zabranjeno nakon što je objenuo ihram (hodočasničku odjeću), osim [[Spolni odnos|spolnog odnosa]]. Ovo se naziva prvim stupnjem skidanja ihrama (''tehalu al-evel'').
 
===Tavaf al-ifada===
Obred koji slijedi nakon prvog stupnja skidanja ihrama, jeste tavaf al-ifada (poznat i kao tavaf al-zijare). To je ponovno kružno obliaženje oko Kabe sedam puta, sa istim propisima kao i prvo. Ovaj tavaf je jedan od stupova hadža, i stoga je obveza, bez koje je hadž nevažeći. On se također obavlja prvog dana Kurban bajrama. Hodočasnici koji nisu zajedno sa prvim tavafom obavili obred saj (užurbani hod sedam puta između brežuljaka Safa i Merva), trebaju da ga obave nakon tavaf al-ifade. Potom im postaje dozvoljen i spolni odnos (zajedno sa ostalim stvarima dozvoljenim pri prvom stupnju skidanja ihrama), a ovo se naziva drugim stupnjem skidanja ihrama. Ovom prilikom je lijepo napiti se vode sa izvora Zem-zem, i izgovoriti što više molitava.
 
Nakon svih ovih obreda prvog dana Kurban bajrama, hodočasnici se vraćaju na Minu, tamo provode noć i ostaju tri naredna dana i noći. Svakog dana poslije podne, do zalaska sunca, obavljaju obred kamenovanja na tri ''džemra'' (zida koji simboliziraju vraga). Kamenovanje dva dana je obveza, a potom se može otići sa Mine, ali je lijepo ostati tri dana. Hodočasnici se zatim vraćaju u Meku, gdje po želji obavljaju i tavaf al-vida (oproštajni tavaf). Potom napuštaju Meku, i tu se obredi haža završavaju.
 
===Posjet Medini===
Neki hodočasnici prakticiraju odlazak u posjet [[Medina|Medini]] nakon što završe obrede hadža. Tamo obilaze znamenitu [[Poslanikova džamija u Medini|Poslanikovu džamiju]], u kojoj se nalazi i njegov grob. Obilaze se i grobovi ostalih članova Poslanikove obitelji i njegovih bliskih prijatelja, na groblju al-Baki. Posjećuju se i druge dvije znamenite džamije u blizini medine: Kuba džamija i Masdžid al-Kibletejn (Džamija dvije kible).
 
===Umra===
[[Umra]] je kraće dragovoljno hodočašće koje se može obaviti tijekom cijele godine, i sadrži znatno manje obreda od hadža. Umra se satoji od obreda odijevanja u ihram, tavafa i saja, kako je u gornjem dijelu članka opisano.
 
[[Kategorija:Praktične dužnosti islama]]