Ornitološka zbirka u Metkoviću: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjeni netočni navodi
Redak 1:
[[Datoteka:Ornitoloska-Metkovic.jpg|mini|300px|Ornitološka zbirka u Metkoviću]]
U [[Metković]]u se nalazi se jedinstvena zbirka prepariranih [[ptica]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i najveća takva zbirka u Europi.
 
== Povijest ==
Redak 16:
O značenju delte Neretve dovoljno govore i mnogobrojni nalazi prstenovanih ptica koje su [[zima|zimi]] ili tijekom [[proljeće|proljetne]] i [[jesen]]ske seobe zabilježene: [[velika bijela čaplja]] (Egretta alba), [[orao krstaš]] (Aqula heliaca), [[patka lastarka]] (Anas acuta), [[zviždara]] (Anas penelope), [[dugokljuna čigra]] (Sterna sandvicensis), [[lastavica]] (Hirundo rustica), [[bregunica]] (Riparia riparia), [[močvarna strnadica]] (Emberiza schoeniclus), itd. U zbirci ptica mogu se vidjeti i čaplje koje su prestale biti gnjezdarice nakon 1963.: [[mala bijela čaplja]] (Egretta garzetta), [[čaplja danguba]] (Ardea purpurea), [[žuta čaplja]] (Ardeola ralloides) i [[gak]] (Nycticorax nycticorax).
 
Tu su i dvije naročito ugrožene europske vrste [[bukavac]] (Botarus stallaris) i [[patka njorka]] (Aythia nyroconyroca) te [[crna liska]] (Fulica atra) tradicionalna lovna divljač u Neretvi. Zanimljive su i dvije selice [[roda]] i roda crna (Ciconia ciconia, C. nigra). Obje vrste ugrožene su u Europi i tek strogom zaštitom brojnost im se lagano povećava. Isto vrijedi i za [[ždral]]a (Grus grus) koji preko delte Neretve prelijeće već krajem drugog mjeseca. Do sada je poznato preko 110 vrsta selica koje se u Neretvi odmaraju da izdrže iscrpljujuće seobe, osobito su brojne razne vrste [[patke|pataka]], [[čaplje|čaplji]], [[čigre|čigri]], eja, žalara, čurlina i prutki, a od pjevica razne [[muharice]]. Rijetko se ovdje zadržava u Europi ugrožena [[čukavica]] (Burhinus oedicnemus) i močvarnim šumama Hrvatske danas rijetka [[zlatovrana]] (Coracias garrulus). Stijene i litice obitavališta su velikog broja petrofilnih vrsta kao što je gavran (Corvus corax), srodna žutokljuna galica (Pyrrhocorax graculus). Na [[stijena]]ma je imala stanište i najveća grabljivica ovog područja [[suri orao]] (Aquila chrysaetos) u Hrvatskoj se gnijezdi još samo šezdesetak parova.
 
Među preparatima je i jedan od danas u Europi najugroženijih sokolova - [[krški sokol]] (Falco biarmicus). [[Kamenjar]]e s gustom [[makija|makijom]] nastanjuje najveća europska sova - [[ušara]] (Bubo bubo). Na ušću Neretve viđali su se i bijeloglavi supovi (Gups fulvus) koji su nadljetali područje za strvinama, danas su najbliža gnjezdilišta na liticama obližje Hercegovine. U ostacima močvarnih šumaraka i šikara topole, jasena i konopljike gnijezde se mnoge vrste među kojima posljednje uporište na Jadranu ima zelena žuna (Picus viridis) te veliki i mali [[djetlić]] (Picoides major, P. minor). U tršćacima se gnijezdi i [[brkata sjenica]] (Panurus biarmicus) kojoj je ovdje jedno od posljednjih evropskih staništa.