Povijest astronomije: razlika između inačica

Uz ime [[Klaudije Ptolomej |Klaudija Ptolomeja]] (iza 83. – 161.), poznat na hrvatskom i kao '''Ptolemej''', veže se pojam [[geocentrični sustav|geocentričnog sustava]] ([[Zemlja]] kao središte [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]). On je dovršio matematičku teoriju geocentričnog sustava i dao sintezu starogrčke astronomije. Poznat je po djelu ''Velika sinteza'', koje je u kasnijem [[Arapski jezik|arapskom]] prijevodu nazvano ''Almagestom''. U toj se teoriji gibanje planeta prikazuje kao složeno gibanje. Planet se stalnom brzinom giba po maloj [[kružnica|kružnici]] (epiciklu), a centar epicikla giba se po drugoj, većoj kružnici (deferentu). Samo su Sunce i Mjesec imali takve epicikle koji ne dovode do petlji, već kružnicu pretvaraju u ovalnu, izduženu krivulju. Svi planeti i sfera zvijezda okrenu se oko Zemlje za jedan dan. Vrijeme za koje planet obiđe epiciklom zove se [[sinodičkatropska godina|sinodičkom godinom]] ([[ophodno vrijeme]]), a tada se opet ponavlja njegov odnos sa Suncem. Grčki su astronomi mehanizmom sastavljenih od kružnica opravdali zadaću što su im postavili [[filozofija|filozofi]], koji su u kružnom gibanju vidjeli jedini mogući model ponašanja nebeskih tijela.